Centar za kulturu i turizam (CKT) grada Cazina raspisao je javni poziv građanima Unsko-sanskog kantona da pomognu u pripremama za stalnu etnološku postavku u kući Nurije Pozderca u ovom gradu, koja je nacionalni spomenik BiH.
Među Krajišnicima ima mnogo ljubitelja starina, profesionalnih i amaterskih kolekcionara koji mogu pridonijeti autentičnosti, bogatstvu i raznolikosti ove stalne postavke, koja je nazvana Bosanska divanhana.
Poziv Krajišnicima
Prema preporukama kustosa etnologije, potrebni su originalni bosanski ćilimi, serdžada, zarovi, draperije, jambezi – peškiri za sećije, potom vezovi, muška i ženska tradicionalna nošnja stanovnika lokalnog područja, mangala, demirlija, sehara, nakit, stare kubure i sablje, rahle ili stalak za Kur’an, kao i stari rukopisi Kur’ana, te bakarno posuđe kao što su ibrici, džezve, tacne za kahvu, šećerluk i posuđe za hranu.
Biće to finalna faza projekta u obogaćivanju turističke ponude grada Cazina i Unsko-sanskog kantona. Kuća Nurije Pozderca je nedavno obnovljena, uz rekonstrukciju njenih temelja, unutrašnje i vanjske radove, što je sve koštalo oko 600.000 maraka.
Porodična kuća Pozderaca u Cazinu je marta 2009. godine proglašena za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine
– Većinu sredstava uložio je Grad Cazin, pokazujući inicijativu i važnost očuvanja nacionalnih spomenika. Sa takvom inicijalnom kapislom krenuli smo u apliciranje na javne pozive za sredstva putem različitih fondova, te nije izostala podrška nadležnih ministarstava sa kantonalnog i federalnog nivoa, kazao je Ermin Beganović, direktor Cantra za kulturu Cazin.
Nurija Pozderac nije želio
postati funkcioner NDH
On kaže da će svaki eksponat koji dobiju od građana biti uredno označen, te da će uz informacije o porijeklu i starosti predmeta biti istaknuto i ime vlasnika koji predmet poklanja muzejskoj zbirci ili ga iznajmljuje na revers.
– Zaista, bez građana ne bismo bili u mogućnosti da potpuno opremimo muzejske prostorije koje smo označili kao prostor bosanske sobe, istakao je Beganović.
Sama kuća Nurije Pozderca izgrađena je 1820. godine u tipičnom bosanskom arhitektonskom stilu sa četiri funkcionalne etaže, od čega će tri biti dostupne posjetiocima. Kao nacionalni spomenik i kulturno blago BiH, kuća će biti značajna atrakcija za razvoj turizma, ali i za edukaciju mlađih naraštaja.
Naime, za preciznu sliku istorije naše zamlje neophodno je poznavati i Pozderce, najznačajniju političku dinastiju 20. stoljeća Bosni i Hercegovini, piše Oslobodjenje.
Pozderac je bio učitelj i političar, učesnik Narodnooslobodilačke borbe i potpredsjednik Izvršnog odbora AVNOJ-a. Poginuo je u čuvenoj Bici na Sutjesci
Hamdija Pozderac bio je predsjednik Narodne skupštine Bosne i Hercegovine, te član Predsjedništva SFRJ, a umalo je postao i prvi predsjednik bivše zajedničke države iz reda muslimanskog naroda da nije sabotiran kroz implikacije afere Agrokomerc. Često se naziva ocem bošnjačke nacije, pa čak i prvom žrtvom agresije na BiH. Njegov brat major Hakija također je bio u politici i Saveznoj skupštini SFR Jugoslavije i član Izvršnog vijeća.
Kuća je nacionalni spomenik naše zemlje
Nurija Pozderac, koji je također bio istaknuti političar ali i učitelj, bio je amidža Hakije i Hamdije, a Nurijina kuća, koja je danas nacionalni spomenik naše zemlje, ušla je u istoriju kao sigurno utočište na prijelazu između dva svjetska rata. Naime, kada je u okrugu zavladala NDH, Nurija se aktivno borio protiv međunacionalne mržnje, nastojeći spriječiti zločine nad Srbima, Jevrejima i Romima koje je često skrivao.
Naša i vaša kuća
O Nuriji i njegovoj supruzi Delveti ostale su zapisane sljedeće riječi jevrejske porodice, doktora Isidora Levija. Doktorova supruga po imenu Klarica je navela, između ostalog, sljedeće: “Prelaskom u njegovu kuću počeo je za nas novi život. Osjećali smo se kao u oazi okruženi prijateljima, daleko od fašističkog pritiska i terora. Takvom našem osjećanju mogu zahvaliti Nuriji, Delveti i njihovoj porodici koji su uvijek govorili – što imamo u kući, to je i vaše kao i naše”.
