Poslednjih nekoliko godina sve je više penzionera koji, umjesto da nakon godina rada uživaju u penziiji, nastavljaju da rade.
U bh. entitetu iz godine u godinu raste broj zaposlenih penzionera, pa ih je sada, prema evidencijama, više od 8 hiljada, piše BHRT.
Iako je radni vijek proveo kao kulturni radnik i na više rukovodećih pozicija, za Milana Radića iz Bijeljine odlazak u penziju nije značio i prestanak rada. Rad u kulturi zamijenio je poslovima vozača i radnika u proizvodnji.
“U penziji sam već petu godinu, znate i sami da su prosvjeta, kultura i zdravstvo na nižim platama, tako da moja penzija nije mogla zadovoljiti moje potrebe, a ujedno, htio sam da radim, da dopunim finansije. I žena radi povremeno, nema stalni posao, kasnije sam dobio djecu, oni su studenti”, rekao je Milan Radić.
Prema podacima Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja RS, broj penzionera koji nastavljaju da rade i nakon ostvarenog prava na penziju iz godine u godinu raste. U prošloj godini Fond PIO RS evidentirao je 8053 osiguranika/korisnika koji su zaposleni u građevinarstvu, saobraćaju, prehrambenoj industriji i slično. Kao glavni razlog navode niske penzije.
Građani, kažu, uglavnom teško žive.
Osiguranici koji su u RS ostvarili 15 godina staža od početka godina primaju penziju od 300 maraka, dok je s druge strane iznos najviše penzije 3288 maraka.
“To je u rasponu od 300 do 601 marke. Oni koji imaju do 15 godina staža – oni primaju penziju u visini od 50 posto prosječne penzije i takvih je oko 16 000, od 15 do 20 godina ima negdje oko 6500 do 7000 i taj iznos je 60 posto od prosječne penzije isplaćene u decembru prošle godine, a od 20 do 30 godina je oko 8000 penzionera”, kaže Mladen Milić, direktor Fonda PIO RS.
Da građani u RS uveliko rade i aktivni su i u trećoj životnoj dobi, potvrđuje i podatak da najstariji zaposleni penzioner u RS ima čak 95 godina.
