Potraga za dvogodišnjom Danom Ilić ušla je u deveti dan, a sa imanja je proširena na cijelo Banjsko polje, ali i na Evropu, poslije raspisivanja žute Interpolove potjernice za malom Srbijankom. Iako je teren u Banjskom polju detaljno pretražen, policija je i dalje na mjestu događaja, a penzionisani inspektor Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije Časlav Ristić objašnjava zbog čega.
Po prvi put u Srbiji aktiviran je sistem „Pronađi me“. Vrlo brzo je, parelelno sa potragom, započeta i istraga o nestanku djevojčice, kako bi bilo utvrđeno da li se dijete izgubilo ili je u pitanju zločin. Raspisana je i žuta Interpolova potjernica, obavezujuća za sve policajce svijeta. Pojavio se i snimak koji je napravio Srbin u glavnom gradu Austrije, Beču na kome se vidi dijete koje liči na Danku, u pratnji dvije Rumunke i austrijska policija trenutno traga za njima.
Ipak, imanje sa kog je nestala Danka i dalje je zatvoreno za prilaz neovlaštenim osobama, a bivši inspektor MUP-a Srbije Časlav Ristić, koji je u karijeri obavio nebrojeno uviđaja objašnjava i zašto.
„Prvih dana to je bila prije svega potraga za nestalim djetetom i to je bio prioritet policije, da se djevojčica što pre pronađe. U pitanju je težak teren i, nažalost, u toj žurbi da se dijete što prije pronađe nije moguće detaljno obratiti pažnju na svaki milimetar terena. Treba imati u vidu da u pitanju nije samo kuća koju treba pregledati, već otvoren prostor gdje je mnogo teže pronaći tragove i dokaze“, objašnjava Ristić.
Policijski sistem, objašnjava on za Nova.rs, funkcioniše tako da ako ništa ne bude pronađeno, sve počinje nanovo.
„Isti teren se pretražuje i po nekoliko puta i to nije ništa neuobičajeno jer je važno da ništa ne promakne, pogotovo što je u ovom slučaju u pitanju malo dijete. Ali, kada su se policajci uvjerili da male Danke nema na imanju i okolini, a pretraženo je čak 10 kvadratnih kilometara, onda slijedi pretraga terena druge vrste. To je potraga za evenutalnim dokazima koji bi pokazu ili isključe mogućnost da se na imanju dogodilo neko krivično djelo. To je težak i naporan posao, jer policajci moraju da obrate pažnju i na najmanju sitnicu. Postoje tipični i atipični dokazi. Atipični dokazi su oni koji ne bi trebalo da budu tu, ali se dešava da upravo pomoću njih bude riješen neki slučaj“, objašnjava bivši inspektor beogradske policije.
Policajci su sa imanja porodice Dragomirović, gdje je posljednji put viđena Danka, skidala bukvalno sloj po sloj u potrazi za potencijalnim dokazima koji bi eventualno bili skriveni ispod bala sijena, granja ili drugih predmeta koji su se nalazili u dvorištu. Vjerovatno su traženi i biološki tragovi koji bi pokazali ko je sve kritičnog dana bio na imanju.
„Mnogi građani su se ponudili da pomognu, što je znak solidarnosti, ali oni mogu ili da greškom unište dokaze ili da ostave biološke tragove i kontaminiraju lice mjesta, zato je policija taj prostor morala da izoluje. Mora da se traži sve, bukvalno, od pikavca, da se vidi da li je tu možda neko čekao u zasjedi, do eventualnog oružja. Postoje tipični i atipični tragovi“, objašnjava Ristić.
Pola dugmeta rasvjetlilo slučaj
„U jedom slučaju pucnjave koji smo radili u Beogradu, na licu mjesta smo našli desetak čaura i pola dugmeta. Čaure su očekivane na mjestu pucnjave, ali nama je bolo oči to pola dugmeta. Kasnije se operativnim radom došlo do osumnjičenog, a prilikom pretresa njegovog stana pronađen je kaput na kome je jedno dugme bilo polomljeno i upravo se ona polovina sa lica mjesta slagalo sa dugmetom na tom kaputu. Ispostavilo se da je žrtva zgrabila kaput i tom prilikom polomila dugme. Kada je vidio taj dokaz, osumnjičeni je priznao djelo i odveo policiju do oružja koje je korišteno“, objašnjava penzionisani inspektor beogradske policije Časlav Ristić.
