Visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit (Christian Schmidt) krajem prošle godine dao je rok od “dvije-tri sedmice“ bh. političarima da naprave tehničke izmjene Izbornog zakona, najavivši da će, u suprotnom, iskoristiti bonske ovlasti i nametnuti izmjene.
Pokušaj zloupotrebe
Nekoliko dana poslije toga lideri državne koalicije su brže-bolje pohitali u Laktaše te postigli “brdo” dogovora, između ostalog i o Izbornom zakonu. No, umjesto da se ispoštovao Šmitov uvjet u vezi s Izbornim zakonom, zajedno s ostalim zahtjevima, lideri su iskoristili priliku da u njih “nadrobe” vlastite političko-nacionalne ciljeve, pa su tako Dragan Čović i HDZ poručivali da svaka izmjena Izbornog zakona mora uključivati i promjenu načina izbora članova Predsjedništva BiH.
Pojedini političari su bili spremni mijenjati i sama Šmitova rješenja u vezi s izbornim procesom, pa su tako neki od njih predlagali da se, umjesto skeniranja izbornog listića odmah nakon glasanja, čime bi automatski u bazu podataka ulazila informacija o tome kako se glasalo, a mogućnost zloupotreba bila svedena na minimum, listići skeniraju od članova biračkih odbora nakon što se birališta zatvore. Jasno je da mnogi od njih i dalje ne žele odustati od mogućnosti zloupotreba.
Kako bilo, prošlo je nekoliko sedmica, a političari se nisu još uspjeli dogovoriti o izmjenama ovog zakona. Ipak, prema pouzdanim informacijama koje posjeduje „Dnevni avaz“, Šmit je strpljiv i odlučan da im da šansu do posljednjeg dana prije nametanja izmjena.
Pola godine
Naime, s obzirom na to da je potrebno najmanje šest mjeseci od donošenja da bi neki zakon stupio na snagu, Šmit je spreman čekati otprilike do Bajrama, kada će, ukoliko domaći lideri dotad ne dogovore i ne usvoje, nametnuti izmjene Izbornog zakona.
Stoga je očekivano da ćemo ove godine imati prve istinske poštene izbore koji bi mogli poslati i nešto precizniju sliku o razmjerama krađa kojima smo svjedočili prethodnih godina.
Uvođenje tehnologije
Šmit je već spremio odluku, i to sveobuhvatnu, koja će, osim tehnologije, odnosno skenera, videonadzora, depolitizacije u rukovodstvima biračkih odbora, podrazumijevati i zabranu kandidiranja na izborima osobama osuđenim za ratne zločine, načine finansiranja političkih stranaka i još niz drugih detalja.
