Referendum o nezavisnosti BiH, održan 29. februara i 1. marta 1992. godine, značio je potvrdu opredjeljenja većine građana prema budućnosti BiH, ali je bio i uvod u troipogodišnji krvavi rat, agresiju na BiH koja je odnijela više od stotinu hiljada žrtava, dok je više od milion građana Bosne i Hercegovine protjerano s ognjišta. Referendum je uspješno organiziran i u Krajini…
BIHAĆ, 01. marta – Prije tačno 32 godine građani Velike Kladuše glasali su na referendumu za nezavisnosti BiH. U biračkim spiskovima bilo je registrirano 37 000 birača. Za cjelovitu i nedjeljivu BiH izjasnilo se oko 35 000 građana. Referendum je uspio i u drugim krajiškim sredinama. Skoro stopostotni odaziv bio je u Cazinu, rekordnih 99 posto dok je u Bužimu, iznosio 98, 3 posto. Dobra izlaznost zabilježena je u Bosanskoj Krupi, Bihaću…
Odluka o održavanju referenduma o nezavisnosti u Skupštini SR BiH donesena je u vrijeme disolucije Jugoslavije, kada su bivše jugoslovenske Republike Slovenija i Hrvatska već proglasile nezavisnost. U BiH to je bilo vrijeme formiranja paralelnih struktura vlasti. Pod vodstvom tadašnje Srpske demokratske stranke, u oktobru 1991. formirana je tzv. Skupština srpskog naroda u Bosni i Hercegovini koja je 9. januara 1992. godine usvojila Deklaraciju o proglašenju tzv. Srpske republike Bosne i Hercegovine. Za skupštinsku odluku o referendumu glasali su predstavnici Bošnjaka i Hrvata, dok nije dobila podršku većine predstavnika srpskog naroda, Odluka je donesena nedugo nakon otvorene prijetnje koju je pred očima cijele bosanskohercegovačke, ali i svjetske javnosti, Radovan Karadžić, uputio muslimanskom narodu.
O referendumu, nezavisnosti, nametnutom ratu i agresiji kojoj je bila izložena Bosne i Hercegovina, priču u večerašnjem TV Dnevniku donosi naša Delila Alibegović…
