Dok genetika ima svoju ulogu, niz uvjeta okoline i načina života može imati veći utjecaj na rizik od prerane smrti, prema nalazima nove studije.
Istraživači iz Oxford Population Health koristili su podatke od skoro pola miliona učesnika UK Biobank kako bi procijenili uticaj 164 faktora okoline i genetskog rizika za 22 glavne bolesti povezane sa starenjem i preranom smrt.
Koristili su jedinstvenu mjeru starenja da prate koliko brzo ljudi stare koristeći nivoe proteina u krvi. To im je omogućilo da povežu faktore okoline ili izloženost koji predviđaju ranu smrtnost s biološkim starenjem.
Ranije se pokazalo da ova mjera otkriva promjene vezane za starost, ne samo u UK Biobanku, već u dvije druge velike kohortne studije iz Kine i Finske.
Identificirali su 25 okolišnih faktora koji utiču na sat starenja, uključujući učestalost jedenja sira, koliko često se osoba osjeća “sitima” i koliko lako nečija koža pocrni.
Od ovih 25, identificirali su četiri koja su imala najveći utjecaj na smrtnost i biološko starenje, više od gena:
Pušenje – pušenje je glavni uzrok smrti i povećava rizik od mnogih ozbiljnih bolesti.
Socioekonomski status – ljudi s nižim prihodima i nivoom obrazovanja obično imaju kraći životni vijek zbog faktora kao što su ograničen pristup zdravstvenoj zaštiti i lošije zdravstveno ponašanje.
Nedostatak fizičke aktivnosti – ovo je povezano s povećanom smrtnošću jer je značajno povećao rizik od razvoja hroničnih bolesti poput bolesti srca, moždanog udara, dijabetesa tipa 2, određenih karcinoma i demencije.
Životni uslovi – koji značajno utiču na stopu smrtnosti utičući na pristup zdravstvenoj zaštiti, izloženost opasnostima iz životne sredine, izbor načina života i sveukupni nivo stresa.
Otkrili su da su faktori životne sredine skoro 10 puta važniji od genetskih faktora. Faktori okoline objašnjavaju 17 posto varijacija u riziku od smrti, u poređenju s manje od dva posto objašnjenih genetskom predispozicijom.
Također su otkrili da izlaganje u ranom životu, uključujući tjelesnu težinu u dobi od 10 godina, utiče na starenje i rizik od prerane smrti 30 do 80 godina kasnije.
Da li je nečija majka pušila u vrijeme rođenja također je bio rizik od ranog izlaganja.
“Izloženost u ranom životu posebno je važna jer pokazuju da faktori okoline ubrzavaju starenje u ranom životu, ali ostavljaju dovoljno mogućnosti za prevenciju dugotrajnih bolesti i rane smrti“, kaže profesorica Cornelia van Duijn, St Cross profesorica epidemiologije na Oxford Population Heath i viši autor studije.
Izloženost okolini imala je veći učinak na bolesti pluća, srca i jetre, dok je genetski rizik dominirao za demenciju i rak dojke.
Profesor Kornelija je rekla: “Naše istraživanje pokazuje dubok uticaj izloženosti na zdravlje koji mogu da promjene ili pojedinci ili kroz politike za poboljšanje socioekonomskih uslova, smanjenje pušenja ili promociju fizičke aktivnosti.
“Dok geni igraju ključnu ulogu u bolestima mozga i nekim vrstama raka, naša otkrića ističu mogućnosti za ublažavanje rizika od hroničnih bolesti pluća, srca i jetre koje su vodeći uzroci invaliditeta i smrti u svijetu”, navodi.