Vlast ih spominje, opozicija ih nikako ne želi, a za oko sedmicu biće razjašnjena dilema da li Srbija ide na vanredne parlamentarne izbore ili na formiranje nove Vlade nakon što je premijer Miloš Vučević podnio ostavku.
Prvi bi mogli da profitiraju, ukoliko Srbija ide na glasanje, dok drugima takav scenario nikako ne ide na ruku i mogli bi da budu kažnjeni ukoliko se predomisle i nekako se nađu na biračkom listiću.
Na nove izbore se ne bi kladio Bojan Klačar, izvršni direktor Cesida. On kaže da u ovom momentu izbori ne bi doveli do smirivanja tenzija, i da zato vjeruje da je nova vlada vjerovatnija nego novi izbori.
Izbori iz ugla vlasti
A ako bi se išlo na glasanje i ako bi to bili izbori na kojima bi učestvovali svi, uključujući i opoziciju, SNS bi na njima dobio dosta.
– Zadržao bi prednost i dobio priliku da sastavi novu Vladu – kaže Klačar.
Ali, ako bi bili održani sa potpunim ili djelimičnim bojkotom, to već ne bi odgovaralo naprednjacima: pobijedili bi, ali ne bi dobili legitimitet, a on je vrlo važan za SNS, Vučić ga često spominje.
U tom svjetlu i Aleksandar Ivković, politikolog, gleda izbore i aktuelnu koaliciju. Ističe da ne vidi šta vlast može da dobije od izbora, jer je njen glavni cilj trenutno da protesti prestanu i da se tenzije u društvu donekle smanje, kako svaki novi kontroverzan događaj ne bi izazivao proteste.
– Ni jednu ni drugu stvar ne može da postigne izborima u trenutnim okolnostima, posebno ako opozicija odluči da bojkotuje. Zapravo, izbori u takvim okolnostima mogu samo da postignu suprotan efekat. Tako da se postavlja pitanje zašto bi vlast trošila resurse, koje svakako ima više od svih drugih političkih aktera, ali koji ipak nisu neograničeni, na izbore koji joj neće riješiti glavni izazov. Možda eventualno postoje neki unutarpartijski razlozi zbog čega bi izbori bili korisni, da se zbiju redovi na primjer, koje mi spolja ne vidimo – napominje Ivković.
O izborima se ponovo priča nakon što je premijer Srbije Miloš Vučević podnio ostavku na funkciju predsjednika Vlade, jutro nakon što je teško povrijeđena studentkinja u Novom Sadu.
Iste večeri, u obraćanju poslije vanredne sjednice Vlade Srbije predsjednik je rekao da je otvoren i za formiranje nove vlade i za izbore. Naveo je i da ima tri ili četiri imena za novog mandatara, ali da nije siguran da neće biti novih izbora. Dodao je da se predsjednik SPS Ivica Dačić izjasnio da nije za izbore, već za formiranje nove vlade.
Izbori iz ugla opozicije
Ni opozicija ih ne želi. Sve stranke koje su se izjasnile – Demokratska stranka, Stranka slobode i pravde, Narodni pokret Srbije i Pokret Srce – odbacili su ovu opciju.
Opozicija, u bilo kom scenariju, ne bi mogla puno da dobije.
– Bila bi izložena pritiscima i kažnjena jer bi mogla da računa da se dio birača okrene protiv nje jer to nisu zahtjevi studenata. Ne kažem da je to pravedno, ali bi se na to gledalo kao na utišavanje protesta – napominje Klačar.
Ivković kaže da opozicija, ukoliko bi bojkotovala izbore, ne bi dobila ništa sem što bi sačuvala razumijevanje opozicione javnosti koja, čini mu se, u ovim okolnostima ne podržava izlazak na izbore.
– Ako bi taj dio javnosti i studenti bili za bojkot, a opozicija izađe na te izbore, to bi najvjerovatnije bio njen politički kraj. Ukoliko bojkotuje i ostane van parlamenta, opozicija bi morala da kroz vanparlamentarnu aktivnost pokuša da sačuva glasače i eventualno pridobije nove, kao u periodu 2020 – 2022, što joj neće biti lak zadatak – ocjenjuje Ivković, pa dodaje:
– A ukoliko ipak bude podrške u tom dijelu javnosti za učešće na izborima, očekujem da trenutna parlamentarna opozicija neće profitirati od protesta. To bi mogli da budu neki akteri koji su trenutno van parlamenta, poput Kreni-promeni, ili neke organizacije koja će se tek osnovati na talasu protesta.
Kako trenutno stoje stranke?
Vladimir Pejić, izvršni direktor agencije za istraživanje javnog mnjenja “Faktor plus”, kaže da je prema najnovijim istraživanjima SNS i dalje najjača stranka u Srbiji, dok opozicija trenutno nije ostvarila značajne rezultate i u nekim aspektima je u minusu.
– Mislim da je dobro da opozicija zauzme mnogo veću ulogu, ne samo na protestima, već i u cijelom političkom životu, jer su u ozbiljnoj defanzivi, što nije dobro – kazao je Pejić.
