Izmjene Zakona o radu koje planira Federalno ministarstvo za rad i socijalnu politiku, izazvale su mnoge reakcije, s obzirom na to da donose značajne promjene koje bi mogle utjecati na način rada, radne uvjete i poslovanje u Federaciji BiH.
Jedna od ključnih izmjena odnosi se na pauzu u radnom vremenu, koja bi prema novim prijedlozima trebala biti uključena u ukupno radno vrijeme. To bi značilo da vrijeme provedeno na pauzi ne bi bilo izdvojeno iz radnog dana, već bi se računalo u osam sati rada. Konkretno, radnici koji rade najmanje šest sati dnevno, imali bi pravo na pauzu od najmanje trideset minuta, koja bi se automatski uračunavala u radno vrijeme.
Poboljšanje radnih uvjeta i modernizacija zakonodavstva
Ova promjena ima za cilj poboljšanje uslova rada, s posebnim naglaskom na modernizaciju radnog zakonodavstva i prilagodbu potrebama suvremenog tržišta rada. Uzimajući u obzir ubrzan razvoj tehnologije, povećanje broja online poslova i nove oblike zapošljavanja, kao što su freelanceri i radnici na digitalnim platformama, Ministarstvo za rad i socijalnu politiku smatra da je vrijeme da zakonodavstvo bude fleksibilnije i da odgovori na te promjene. Planira se i daljnje regulisanje privremenih i povremenih poslova, kako bi se omogućila veća zaštita radnika koji obavljaju ove vrste poslova.
Oprez poslodavaca i njihove zabrinutosti
Iako ministarstvo smatra da bi ove izmjene bile korak naprijed za radnike i radne uvjete u BiH, poslodavci nisu skloni prihvatiti prijedloge u trenutnoj formi. Udruženje poslodavaca u BiH protivi se uključivanju pauze u radno vrijeme, ističući kako bi takva promjena mogla negativno utjecati na produktivnost radnika, koja je i bez toga među najnižima u Evropi. Poslodavci upozoravaju da bi ovaj prijedlog povećao troškove poslovanja, budući da bi radnici na pauzi provodili vrijeme koje inače ne bi bilo uračunato u radno vrijeme, što bi, prema njihovim riječima, moglo stvoriti dodatne obaveze za poslodavce.
U svojim reakcijama, poslodavci također navode da su njihovi prijedlozi i zahtjevi tokom izrade nacrta zakona ignorisani. Podsjećaju na potrebu za usklađivanjem sa međunarodnim standardima, navodeći konvenciju Međunarodne organizacije rada koja zahtijeva tripartitne konsultacije između vlade, poslodavaca i sindikata, prije nego što se donesu bilo kakve zakonodavne promjene koje se odnose na radne uvjete. Ovi pregovori trebaju osigurati da svi socijalni partneri budu uključeni u proces donošenja odluka koje će utjecati na tržište rada.
Poslodavci upozoravaju i na opasnost populističkih mjera koje bi mogle zbuniti javnost i dodatno komplicirati već izazovan ekonomski ambijent u BiH. Naglašavaju da bi donošenje ovakvih zakona bez prethodnog dogovora s društvenim partnerima moglo stvoriti nerealna očekivanja i otežati poslovanje, posebno u vrijeme kada se usklađuju fiskalne i parafiskalne obaveze, a također i kada se pokušava povećati minimalna plata i poboljšati opći poslovni ambijent.
Društveni i ekonomski izazovi u kontekstu promjena zakona
Pored odredbe o pauzi, predložene izmjene Zakona o radu uključuju i druge mjere koje bi trebale odgovoriti na promjene na tržištu rada. Zakoni se moraju prilagoditi novim oblicima rada koji su sve češći, a koji uključuju online poslove i digitalne platforme na kojima radnici obavljaju svoje zadatke na daljinu. Ove promjene su utemeljene na realnim potrebama tržišta, jer se radne aktivnosti sve više sele u online prostor, a broj freelancera i radnika na platformama raste iz godine u godinu.
Ministar za rad i socijalnu politiku, uz najavu promjena u vezi s pauzama, također ističe potrebu za osuvremenjivanjem zakona kako bi se bolje regulirali privremeni i povremeni poslovi, koji su specifični i često ne pokrivaju sve zakonske aspekte zaštite radnika. Nova regulativa trebala bi omogućiti veću zaštitu ovih radnika, koji često ne uživaju iste privilegije kao stalno zaposleni, a njihov rad se često odvija u fleksibilnim uvjetima. S obzirom na dinamičnost tržišta i životnih uvjeta, zakon mora biti fleksibilan kako bi omogućio zaštitu radnika, ali i odgovornost poslodavaca u organizaciji rada.
U konačnici, ove izmjene Zakona o radu donose brojne izazove, a kako bi se izbjegli potencijalni problemi i nesuglasice među socijalnim partnerima, ključno je da svi akteri budu uključeni u proces donošenja odluka. To uključuje poslodavce, sindikate, vladine institucije i sve ostale relevantne strane, kako bi se osigurao zakon koji će biti pravedan za sve, ali istovremeno omogućiti i konkurentnost na tržištu rada u BiH.
