Suštinski, upućivanje u proceduru fiskalnih zakona bez prethodnog uvođenja online fiskalizaci i nema mnogo smisla.
Šta je online fiskalizacija?
U praksi to znači da kada neko izda fiskalni račun, taj račun u realnom vremenu bude evidentiran u Poreskoj upravi. Trenutna situacija je da se fiskalni računi prijavljuju i evidentiraju na kraju radnog vremena, što otvara prostor za raznu vrstu sumnji i eventualnih manipulacija.
Ranije je premijer Nermin Nikšić nagovijestio da bi uvođenje online fiskalizacije trebalo da finansiraju telekom operateri, a ne poreski obveznici.
Online fiskalizacija znači i uvođenje fiskalne discipline, a što će se pozitivno odraziti i na samu statistiku jer će se u realnom vremenu moći izvući podaci o tome koliko je neki grad, općina ili privredni subjekt uplatio poreza.
Treba istaći da se uvođenjem online fiskalizacije očekuje i rast prihoda, što može utjecati i na lakše uvođenje davno obećanih zakona o doprinosima i dohotku. Podsjetimo, prema postojećim zakonima poslodavci plaćaju 41,5 posto doprinosa na plaće, a predviđene izmjene podrazumijevaju smanjenje ove stope na 31,5, a naknadno se plasirala i ideja o čak 28 posto.
Tu je i priča o minimalnoj plati od 1.000 KM, ali treba naglasiti da povećanje minimalne plaće znači i rast prosječne plaće. Sada je na Vladi FBiH da konačno krene u realizaciju davno datih obećanja, koji trebaju rasteretiti privredu, poboljšati standard radnika, a istovremeno zadržati fiskalnu stabilnost, a koja je u FBiH trenutno prilično narušena te se već spominje i rebalans budžeta.
