U Bosni i Hercegovini, hljeb, koji je nekada bio simbol jednostavnosti i svakodnevice, danas postaje nedostižan luksuz za mnoge građane.
Nekad običan obrok, danas je financijski teret koji se sve teže nosi. Porodice širom zemlje suočene su sa svakodnevnom borbom kako bi osigurale osnovne prehrambene proizvode. U zemlji u kojoj minimalna plata jedva pokriva osnovne troškove života, cijena hljeba neprestano raste i dodatno pogoršava situaciju.
Za hljeb, koji je u prošlosti bio gotovo neprimjetan izdatak u domaćinstvu, danas mnogi moraju izdvojiti značajan dio svog mjesečnog budžeta. Porodica koja kupuje dva hljeba dnevno, mjesečno potroši oko 120 KM, što predstavlja sedminu minimalne plate ili više od trećine minimalne penzije. Za starije osobe, koje su već opterećene niskim primanjima i svakodnevnim brigama, hljeb postaje nedostižan kao nikada prije. I dok su cijene hljeba neujednačene širom BiH, problem ostaje isti – preživjeti s onim što imaju.
Građani različitih gradova bilježe neujednačenost cijena – u nekim dijelovima hljeb od 600 grama košta oko 2,20 KM, dok u drugim cijena može doseći i preko 2,70 KM. Naizgled male razlike, ali za one s ograničenim prihodima, svaki fening može biti ključan. Teško je procijeniti koliko građani u prosjeku troše na hljeb, jer tržište preplavljuje različite vrste i proizvode s ogromnim razlikama u cijenama.
Na tržištu, cijene hljeba osciliraju gotovo svakodnevno. Na to utiče niz faktora – od rasta cijena sirovina do povećanih troškova radne snage. Radnici, na čijem se radu zasniva proizvodnja hljeba, također su pogođeni, jer sve veći troškovi života primoravaju poslodavce na stalne korekcije plata, što dodatno povećava cijene proizvoda.
Od 2019. godine, cijena hljeba od 600 grama skočila je sa 1,50 KM na 2,76 KM. Samo u tih nekoliko godina, životni standard drastično je opao. Svaka komponenta proizvodnje hljeba – od sirovina, energije do troškova plata – doživjela je enorman rast, a građani su ti koji snose posljedice. Umjesto jednostavnog i svakodnevnog proizvoda, hljeb je postao još jedan simbol rastuće nejednakosti i ekonomskih pritisaka.
S obzirom na sve to, teško je ne zapitati se – koliko će još dugo građani moći podnijeti ove ekonomske udarce? Hljeb, koji bi trebao biti osnovna, a ne luksuzna namirnica, sada simbolizira sve dublju krizu koja prijeti da ugrozi osnovno pravo na pristup hrani.
