Iako je Zakon o posebnom Registru lica pravomoćno osuđenih za krivična djela protiv spolne slobode i morala prema djeci i maloljetnicima, kolokvijalno nazvan Registar pedofila, već na snazi, njegova primjena u praksi počet će danas.
Na snagu stupa i Pravilnik o načinu vođenja Registra kojim se uređuju sva značajna pitanja.
DNK profil
U Registar koji će se voditi po principu kartoteke i elektronske baze podataka bit će zavedene sve pravosnažno osuđene osobe za krivična djela protiv spolne slobode i morala koja su počinjena prema djeci i maloljetnicima, a prema Krivičnom zakonu FBiH.
To su silovanje, spolni odnos s nemoćnom osobom, spolni odnos zloupotrebom položaja, prinuda na spolni odnos, spolni odnos s djetetom, bludne radnje, zadovoljenje pohote pred djetetom ili maloljetnikom, navođenje na prostituciju, trgovina ljudima, organizirana trgovina ljudima, iskorištavanje djeteta ili maloljetnika radi pornografije, upoznavanje djeteta s pornografijom te rodoskvrnuće.
Uz osnovne lične podatke o osuđenoj osobi, sve sudske odluke, DNK profil, fotografije, u Registar će se unositi i informacije značajne za fizičko prepoznavanje osuđenika, čak i pri svakom javljanju nadležnoj jedinici kantonalnog MUP-a. Zanimljivo je da je policija u obavezi fotografirati lice osuđene osobe svaki put prilikom javljanja u nadležnu jedinicu MUP-a.
Iako će svi podaci u Registru biti trajni, za razliku od npr. susjedne Hrvatske, gdje se čuvaju šest godina po izlasku iz zatvora, kada nastupa rehabilitacija, podaci iz ove evidencije bit će zatvoreni za širu javnost. Zbog čega Registar nije javan, objasnila nam je Adna Hanić-Zalihić, doktorica pravnih nauka koja je radila na izradi Zakona.
– To bi, jednostavno, bilo u apsolutnoj koliziji s odredbama Krivičnog zakona FBiH o vođenju kaznene evidencije. Krivični zakon je okvirni zakon o ovoj oblasti, a odredbe koje se odnose na vođenje kaznene evidencije jasno propisuju da se podaci mogu dati samo službenim organima. Mi smo, ipak, otišli korak dalje, jer je ovim zakonom predviđeno da se podaci iz Registra mogu dati i organima, organizacijama i ustanovama koje u okviru svojih nadležnosti ostvaruju redovan kontakt s djecom, ako za to postoji opravdan interes – kazala nam je Hanić-Zalihić.
Dobit će vrtići
Iako se podrazumijeva da će informaciju o konkretnoj osobi na zahtjev dobiti škole, vrtići, centri za socijalni rad i slične ustanove, Hanić-Zalihić smo pitali je li Zakon tu mogućnost proširio na sportske klubove, igraonice, rođendaonice…
– Dakle, podaci se daju onim organima, organizacijama i ustanovama kada za to postoji opravdan interes. Taj opravdani interes cijenit će organ koji daje podatke – rekla je Hanić-Zalihić, posebno naglasivši da Registar ima i preventivni karakter.
Novčane sankcije
Novčanom kaznom od 10.000 do 20.000 KM kaznit će se kantonalni MUP-ovi ako u propisanom roku ne dostave podatke organu nadležnom za vođenje Registra. Od 8.000 do 15.000 KM je raspon kazne npr. za direktore škola koje ne zatraže podatke od nadležnog organa. Propisane su kazne i za zloupotrebu podataka iz Registra. Ako, naprimjer, neko javno objavi podatke ili ih zloupotrijebi u cilju zastrašivanja ili uznemiravanja upisanih osoba ili članova njihove porodice, propisana je kazna od 500 do 2.000 KM.
