U Federaciji Bosne i Hercegovine, trenutna situacija u vezi sa penzijskim isplatama ukazuje na duboke socijalne razlike i ozbiljne izazove s kojima se suočavaju penzioneri.
Za avgust 2024. godine, najviša penzija iznosi 2.867,65 KM, a zanimljivo je da nijedan korisnik ne prima penziju iznad ovog iznosa. Ove informacije su potvrđene od strane Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO), koji je zadužen za upravljanje ovim sistemom.
Prema podacima, penzije su isplaćene za ukupno 451.004 korisnika, a ukupan iznos sredstava koji je raspoređen iznosio je 291.312.313 KM. Iako se na prvi pogled čini da je ova suma značajna, ona skriva alarmantne statistike koje ukazuju na to koliko su mnogi penzioneri finansijski ugroženi.
Najniža penzija u FBiH iznosi 573,53 KM, a čak 209.272 korisnika oslanja se na ovaj iznos kako bi preživjeli mesečno. Ova cifra jasno ukazuje na to da se veliki deo penzionera nalazi u siromaštvu i da su njihovi osnovni životni troškovi često veći od penzija koje primaju. Osim toga, 18.101 korisnik dobija zagarantovanu penziju u iznosu od 684,48 KM, što također nije dovoljno za dostojanstven život, posebno u trenutnim ekonomskim uslovima.
Na još alarmantniji način, 92.693 korisnika prima penziju manju od iznosa najniže penzije, što predstavlja ozbiljan problem u okviru penzijskog sistema. Od ovog broja, otprilike 60.000 korisnika prima srazmjerne penzije, što znači da, pored penzije iz FBiH, primaju i jednu ili više penzija iz drugih zemalja. Ova situacija dodatno komplikuje pitanje socijalne sigurnosti, jer se mnogi od ovih penzionera suočavaju s izazovima prilagođavanja na različite penzijske sisteme i politike.
Ove brojke ukazuju na alarmantno stanje u penzijskom sistemu FBiH, gde je značajan deo penzionera suočen s finansijskim teškoćama koje utiču na njihov svakodnevni život. U svetlu ovih informacija, postavlja se pitanje o potrebi za reformama i unapređenjem penzijskog sistema u FBiH. Bez ozbiljnog pristupa ovom problemu, mnogi penzioneri će i dalje živeti u siromaštvu, sa neadekvatnim sredstvima za osnovne životne potrebe.
Uzimajući u obzir da su stariji građani često najranjivija kategorija u društvu, potrebno je da se vlasti ozbiljno posvete ovom pitanju i razmotre mere koje bi mogle poboljšati kvalitet života penzionera. To uključuje povećanje penzija, reformu penzijskog sistema, kao i bolju zaštitu prava penzionera. Bez ovih koraka, penzioni sistem u FBiH će nastaviti da predstavlja izazov za socijalnu pravdu i ekonomsku stabilnost.
