Hrvatska od 1. januara, a Srbija nakon što osigura administrativne i logističke uvjete, u 2025. godini vraćaju obavezu služenja vojnog roka. Obavezni vojni rok kod zapadnih susjeda trajat će dva mjeseca, dok će on u Srbiji trajati 75 dana.
Utrka u naoružavanju
Regionalna utrka komšija u naoružavanju te najave uvođenja vojnog roka izazivaju strepnju zbog ne tako davne prošlosti, koju u jeku predizborne kampanje podgrijavaju i pojedini političari.
Vojni eksperti, međutim, ukazuju na sasvim drugačije okolnosti danas u odnosu na devedesete godine.
– Mislim da su ovi potezi Hrvatske i Srbije, prije svega, rezultat unutrašnjih potreba političkih struktura koje su trenutno na vlasti.
S druge strane, to je jedan očekivani potez, imajući u vidu da je sukob u Ukrajini ušao u treću godinu rata, a previranja u svijetu ne ukazuju da će doći do globalnih sukoba, već do uspostavljanja novog balansa snaga koji podrazumijeva moderne oružane snage i upućivanje signala da ste spremni odgovoriti na izazov.
Dakle, to, prema mom mišljenju, ni u kom slučaju ne ugrožava sigurnost BiH – kaže vojno-politički analitičar Berko Zečević.
Dvije godine
Dodaje da su Oružanim snagama BiH potrebni promjena unutrašnje organizacije i strukture, učenje iz iskustava ratova u Ukrajini i Azerbejdžanu, te ukupna modernizacija snaga.
– Bez sumnji, ako posmatramo region, sukoba tog tipa neće biti, jer EU i NATO će u potpunosti neutralizirati bilo kakve pokušaje pojedinih političkih struktura da izazovu ozbiljne vojne sukobe. To bi hipotetički bilo moguće samo ako bi vojne snage Rusije pokazale nevjerovatno drugačiju efikasnost u odnosu na prethodne dvije i po godine, ako bi Ukrajina bila u potpunosti okupirana i ako bi došlo do sloma vlade u Kijevu. A za to nešto apsolutno nema izgleda – ističe Zečević.
Složene krizne situacije
Okolnosti na globalnom planu ukazuju na potrebu preispitivanja načina obuke ljudi u OSBiH, ali i drugim službama potrebnim u slučaju kriznih situacija, poput trenutne u zapadnoj Evropi izazvane ciklonom Boris.
– Postoji niz stvari koje su kompatibilne između vojne i službi za zaštitu stanovništva u kriznim situacijama. U sadašnjem okruženju u svijetu, potrebni su nam visokoprofesionalni edukacijski centri za osposobljavanje ljudi za odgovore na složene krizne situacije – naglašava Zečević.
