U samo nekoliko dana u Bosni i Hercegovini u međusobnim obračunima ubijena su dvojica migranata.
U Bihaću i Sarajevu. Ovo je, upozoravaju nadležni posljedica djelovanja sve nasilnijih kriminalnih grupa među samim migrantima. Organizuju ih, uglavnom, državljani Avganistana, koji se zbog sticanja profita upuštaju u krijumčarenje migranata.
Prema nezvaničnim podacima, od tri do osam hiljada plaćaju krijumčarenje, da li do Italije koja je na otprilike tri hiljade evra, ili Španije gdje je taj iznos od oko osam hiljada, što upućuje na to da su veoma dobro uvezani. Međutim, institucije nisu u mogućnosti da rade, uprkos velikom broju uhvaćenih migranata. Vidimo i nedostatak saradnje između naših agencija.
Na “ad hoc” bazi agencije pomažu Graničnoj službi, ali sve je to nedovoljno”, rekao je Denis Hadžović iz Centra za sigurnosne studiej BiH.
Ove nelegalne aktivnosti povećane su u BiH nakon policijskih akcija u Srbiji i Mađarskoj. Tako je, tzv. balkanska ruta, u kojoj se i sami nalazimo, ponovo razbuktana. Nisu vidljive promjene samo u ruti, nego i načinu prelaska granice. Tome svjedoči i posljednji tragični događaji na Drini, kada je u prenatrpanom čamcu život izgubilo 12 osoba.
“Svaka je ruta opasna, u zavisnosti od načina na koji prelaze. Vidimo da je ova ruta prelaska rijeke Drine vrlo opasna za migrante. Pogotovo što se ljudi, koji se bave prebacivanjem migranata preko granice ne biraju sredstva. Čamci kojima ih prevoze nisu za 20, 30 ili 40 migranata. To je čamac za osam ili 10 osoba”, rekao je Žarko Laketa, direktor Službe za poslove sa strancima.
Kako je na putu prema Hrvatskoj, BiH samo tranzitna država, iz Službe za poslove sa strancima apeluju na pomoć EU na migrantskoj ruti radi uspostavljanja kontrole na granicama. Ovakve situacije posebno uznemiravaju žitelje naselja koja su u blizini granice sa Hrvatskom. Između ostalog, Crvenog grma, nedaleko od Ljubuškog.
Pljačke, upadi u domove lokalnih stanovnika i duže zadržavanje u njima, dešavali su se i ranije. No, ovakvi incidenti sve više dobijaju na masovnosti i učestalosti. Sve je pod kontrolom, umiruju nadležni.
Iako je situacija zabrinjavajuća, nije alarmantna, poručuje ministar državne bezbjednosti, Nenad Nešić. Uz to, demantuje da su pojedine bezbjednosne institucije BiH potkapacitirane u borbi sa ovim izazovima. S obzirom na konstantan problem nedostatka policajaca u državnoj Graničnoj službi.
“Ovih dana očekujemo raspisivanje novog konkursa za prijem 125 novih kadeta. I svake godine primamo preko 150 kadeta. Sukobi među migrantima ne dešavaju se samo kod nas, nego svugdje. Vidjeli ste kakvi su sukobi bili na srbijanskoj i mađarskoj granici, gdje je morala da interveniše i žandarmerija. Imamo nedostatke kapaciteta, ali i s postojeći, u potpunosti odgovaramo izazovima”, rekao je ministar sigurnosti BiH Nenad Nešić.
Novih izazova krijumčarenja svjesni su i u Međunarodnoj organizaciji za migracije u BiH, ali ističu da je priliv migranata već neko vrijeme uravnotežen.
Oko 1.700 njih trenutno boravi u četiri prihvatna centra u BiH, u Kantonu Sarajevo i Unsko-sanskom kantonu. Osim iz Avganistana, najčešće dolaze iz Sirije i Maroka. Ipak, stručnjaci za bezbjednost pozivaju na oprez. Migracijski putevi se neće zaustaviti, posebno ako se imaju u vidu najave kojima pojedine evropske države pooštravaju prelaze na svojim granicama, dok je naša itekako porozna.
