Ako ste primijetili iznenadni porast bora, bolova ili opći osjećaj da ste ostarili gotovo preko noći, možda postoji naučno objašnjenje.
Naime, istraživanja sugeriraju da se starenje možda ne odvija sporo i konzistentno, nego da u određenim godinama dolazi do ubrzanja tog procesa, prenosi Guardian.
Istraživanje koje je podrazumijevalo praćenje hiljada različitih molekula kod ljudi starosti od 25 do 75 godina otkrilo je dva velika talasa promjena vezanih za starosnu dob, i to u dobi od oko 44 godina i u dobi od 60 godina. Kako navodi Guardian, ovo bi moglo objasniti zašto se nagli porast određenih zdravstvenih problema, uključujući mišićno-koštane probleme i kardiovaskularne bolesti, javlja u određenim godinama.
“Ne mijenjamo se samo postepeno tokom vremena. Postoje neke zaista dramatične promjene”, rekao je autor istraživanja profesor Michael Snyder, genetičar i direktor Centra za genomiku i personaliziranu medicinu na Univerzitetu Stanford.
“Ispostavilo se da je sredina 40-ih vrijeme dramatičnih promjena, kao i rane 60-e – i to je činjenica bez obzira koju klasu molekula posmatrate”, rekao je on.
U ustraživanju je sudjelovalo 108 ljudi koji su svakih nekoliko mjeseci davali uzorke krvi i stolice i briseve kože, usne šupljine i nosa u periodu između jedne i skoro sedam godina. Istraživači su posmatrali 135.000 različitih molekula (RNA, proteini i metaboliti) i mikroba (bakterije, virusi i gljivice koje žive u crijevima i na koži sudionika).
Ustanovljeno je da se većina molekula i mikroba nije mijenjala postepeno. Kada su naučnici tražili klastere molekula sa najvećim promjenama, otkrili su da se ove transformacije obično dešavaju ljudi uđu u srednje 40-e i rane 60-e godine.
Porast intenziteta starenja sredinom 40-ih bio je neočekivan i prvobitno se pretpostavljalo da je to rezultat perimenopauzalnih promjena kod žena koje su uticale na rezultate za cijelu grupu. Međutim, podaci su pokazali da se slične promjene dešavaju i kod muškaraca u srednjim 40-im godinama.
“Ovo sugerira da, iako menopauza ili perimenopauza mogu doprinijeti promjenama uočenim kod žena u srednjim 40-im godinama, vjerovatno postoje i drugi, značajniji faktori koji utiču na ove promjene i kod muškaraca i kod žena”, rekao je dr. Xiaotao Shen, bivši postdoktorant na Medicinskom fakultetu Stanford.
Prvi period promjena uključivao je molekule povezane s kardiovaskularnim bolestima i sposobnošću metabolizma kofeina, alkohola i lipida. Drugi period promjena uključivao je molekule uključene u imunološku regulaciju, metabolizam ugljikohidrata i funkciju bubrega. Molekuli povezani sa starenjem kože i mišića promijenili su se u oba vremenska perioda. Prethodno istraživanje je sugeriralo da se kasniji skok u starenju može dogoditi oko 78. godine, ali najnovija studija to nije mogla potvrditi jer su najstariji učesnici imali 75 godina.
Obrazac se poklapa s prethodnim dokazima da se rizik od mnogih bolesti povezanih sa starenjem ne povećava postepeno, pri čemu rizik od Alchajmerove i kardiovaskularnih bolesti pokazuje nagli porast nakon 60. Također je moguće da bi neke od promjena mogle biti povezane sa životnim stilom ili faktorima ponašanja. Na primjer, promjena u metabolizmu alkohola mogla bi biti rezultat porasta potrošnje u srednjim 40-im godinama, što može biti stresan period života.
Autori su naveli da bi ova saznanja mogla pomoći u ciljanim intervencijama, kao što je povećanje vježbanja tokom perioda bržeg gubitka mišića.
“Vjerujem da bismo trebali pokušati prilagoditi svoj način života dok smo još zdravi“, rekao je Snyder.
