Prije 24 godine, dvije zaštićene svjedokinje u Haagu optužile su Ranka Radulovića da ih je silovao tokom rata u Bosni i Hercegovini.
Protiv njega u rodnoj Crnoj Gori nikada nije pokrenuta istraga, a sada je u bjekstvu nakon nove optužbe sa silovanje u junu.
Dana 24. juna, 64-godišnji bivši vlasnik noćnog kluba Ranko Radulović pobjegao je pošto ga je jedna 23-godišnja žena optužila da ju je silovao u njegovom rodnom Nikšiću, u centralnoj Crnoj Gori. On možda nikada ne bi bio tamo da su crnogorske vlasti istražile optužbe za silovanje tokom rata koje su protiv njega iznijete prije skoro četvrt vijeka pred Sudom Ujedinjenih nacija u Hagu.
Taj propust iznio je na vidjelo posljedice decenija neaktivnosti ove bivše jugoslovenske republike kada su u pitanju ratni zločini počinjeni od strane njenih državljana tokom krvavog raspada socijalističke federacije 1990-ih.
Radulović je proveo neko vrijeme iza rešetaka zbog posjedovanja oružja i prijetećeg ponašanja, ali nikada zbog silovanja, uprkos tome što su ga imenovale najmanje dvije bosanske žrtve silovanja koje su svjedočile kao zaštićeni svjedoci pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) 2000. godine.
Bosna i Hercegovina je 2020. optužila Radulovića za silovanje Bošnjakinja koje su u zatočeništvu držali pripadnici snaga bosanskih Srba u Foči 1992. godine, na početku rata u BiH 1992-1995. Međutim, zbog drugog aktivnog slučaja protiv njega u Crnoj Gori, kao i problema u saradnji između dvije bivše jugoslovenske republike u vezi s ratnim zločinima, njemu se možda nikada neće suditi.
-Prije 20 godina, žrtve su pred Sudom u Hagu u slučaju Foče svjedočile da ih je Radulović silovao – kazala je Bojana Malović, pravna savjetnica u nevladinoj organizaciji “Akcija za ljudska prava” iz Podgorice te dodala:
-To nije bilo istraženo na vrijeme zbog nedostatka inicijative državnog tužilaštva i izostanka političke volje.
Istraga nikada nije pokrenuta uprkos svjedočenju pred Tribunalom UN-a
Foča je nakon rata u BiH postala ozloglašena zbog sistemskog silovanja Bošnjakinja od strane njihovih srpskih tamničara.
Radulovićevo ime se pojavilo tokom svjedočenja na suđenju Dragoljubu Kunarcu, komandantu specijalne jedinice bosanskih Srba, i dvojici suoptuženih u Hagu.
-On [Radulović] me je odveo iz kuće u šupu i rekao mi da se skinem” – kazala je jedna zaštićena svjedokinja na sudu, prema zapisima koje je BIRN pronašao u arhivama Programa mehanizma za informisanje zajednica pogođenih sukobima Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove, nasljednika MKSJ-a.
-Silovao me je i vrijeđao, psovao moju majku. Rekao je da sam bula, Turkinja… Zatim me je vratio u kuću.
Druga svjedokinja je takođe identifikovala Radulovića kao silovatelja u Foči.
U dokumentima Tribunala UN-a iz 1998. godine za Kunarca se navodi da je prije rata živio u crnogorskom primorskom gradu Tivtu, nakon čega je postao komandant “specijalne dobrovoljačke jedinice sastavljene od neregularnih srpskih vojnika koji nijesu bili iz te oblasti, ali su uglavnom bili iz Crne Gore”.
Kunarac je osuđen 2001. godine za porobljavanje i silovanje kao zločine protiv čovječnosti i za silovanje kao kršenje zakona ili običaja ratovanja. Osuđen je na 28 godina i trenutno je u zatvoru u Njemačkoj.
Radulović, koji je u vrijeme suđenja živio u Crnoj Gori, nikada nije bio pod istragom na osnovu iskaza svjedokinja. Postao je vlasnik kafića i noćnog kluba u Nikšiću, a u jednom trenutku bio je i predsjednik gradskog fudbalskog kluba “Čelik”.
U izvještaju Rezidualnog mehanizma 2020. navodi se da je crnogorskom tužilaštvu dostavljen istražni dosje sa imenima više od 15 osoba, od kojih su neke osumnjičene za seksualno nasilje tokom ratova.
Nije jasno da li je Radulovićevo ime bilo među njima, ali iste godine je u BiH protv njega podignuta optužnica za više slučajeva silovanja u Foči 1992. godine.
“Od 2. do 5. avgusta 1992. godine, u kući u Foči gdje su bili stacionirani pripadnici jedinice Dragoljuba Kunarca, djevojka bošnjačke nacionalnosti silovana je 11 puta od strane pripadnika Vojske Republike Srpske. Među silovateljima je bio i Ranko Radulović”, stoji u optužnici.
Pozivi za prenos slučaja
Dragoljub Kunarac (u sredini), prvi optuženi iz rata u BiH 1992-95. koji se pojavio pred Haškim tribunalom čija je optužnica u potpunosti zasnovana na seksualnom nasilju. .
Pojavljujući se putem videolinka iz Podgorice u septembru 2021. godine, Radulović se izjasnio da nije kriv.
Tada je bio u pritvoru zbog sumnje da je član organizovane kriminalne grupe. Sada kada je u bjekstvu, Malović je izjavila da je imperativ da Bosna i Hercegovina preda slučaj silovanja crnogorskim vlastima, ili u suprotnom rizikuje da Radulović zauvijek izbjegava pravdu. Prema bosanskom zakonu, optuženima se ne može suditi u odsustvu.
-Radulović je sada u bjekstvu zbog sumnje da je silovao djevojku u Nikšiću – kazala je Malović .
-Sve su to okolnosti koje ukazuju na to da on neće biti dostupan vlastima BiH za suđenje, pa umjesto da čekamo u neizvjesnosti da se ispune uslovi za njegovo izručenje Bosni i Hercegovini, bolje je da se postupak prepusti Crnoj Gori kako bi se konačno utvrdila odgovornost u ovim slučajevima.
Izvori iz pravosuđa su kazali da su 2022. godine predstavnici tužilačkih službi u Crnoj Gori i BiH razgovarali o mogućnosti prenosa slučaja silovanja protiv Radulovića u Crnu Goru, ali dogovor nije postignut.
Na upit BIRN-a, Tužilaštvo BiH nije objasnilo zašto nije prepustilo slučaj Crnoj Gori, već je samo navelo da je optužnica potvrđena i da vođenje postupka ostaje u nadležnosti bosanskog pravosuđa.
Malović je rekla da bosanske pravosudne vlasti predaju slučajeve Crnoj Gori samo kada optuženi nema razumno opravdanje za nepojavljivanje.
-To je problem – rekla je Malović, jer je Radulović imao opravdanje za nepojavljivanje na suđenju u Bosni – ili je bio u pritvoru ili je služio kaznu u Crnoj Gori.
-Pored toga, protiv njega se vodi postupak u Crnoj Gori za organizovani kriminal, zbog čega mu je zabranjeno da napusti Nikšić i ponovo nije mogao da prisustvuje suđenju u Bosni i Hercegovini.
Suđenje za organizovani kriminal je prekinuto u novembru 2021. na osnovu toga što postupak nije završen u roku od tri godine, kako to nalaže zakon. Radulović je, međutim, ostao u zatvoru jer je osuđen za nelegalno posjedovanje oružja. Pušten je na slobodu u februaru 2022. uz ograničenje kretanja, prije nego što je ponovo osuđen i zatvoren zbog ugrožavanja bezbjednosti advokata. Ponovo je pušten na slobodu u julu 2023. godine.
Skoro godinu dana kasnije, jedna žena je optužila Radulovića za silovanje, nakon čega je on pobjegao.
-Policajci iz Nikšića, u koordinaciji sa Višim državnim tužilaštvom u Podgorici, preduzimaju sve zakonske mjere i radnje kako bi locirali, pronašli i uhapsili pomenutu osobu – izjavili su iz crnogorske policije.
Za zločine počinjene u Foči, u Crnoj Gori se trenutno sudi drugom čovjeku. Slučaj protiv Slobodana Pekovića, bivšeg vojnika vojske bosanskih Srba, prvi je put da se silovanje kao ratni zločin nađe pred crnogorskim sudovima, ali višestruka odlaganja znače da postoji rizik da i on bude pušten na slobodu prije donošenja presude.
Naredna ročišta zakazana su za septembar. Sud mora donijeti presudu do 21. oktobra, do kada će Peković biti u pritvoru tri godine. Ako se do tada ne donese prvostepena presuda, prema crnogorskom krivičnom zakonu, on će biti pušten na slobodu.
