Vijeće ministara Bosne i Hercegovine razmatralo je situaciju o migracijama u Bosni i Hercegovini, a od juna ove godine razmatra se ideja proširenja prihvatnih centara isključivo u Unsko-sanskom kantonu. Sve to je izazvalo nezadovoljstvo vladajućih u Kantonu 1, ali i tamošnjeg stanovništva, piše federalna.ba.
Naša zemlja je godinama nezaobilazna migrantska ruta, a Unsko-sanski kanton najbliže je mjesto odakle mogu barem pokušavati ostvariti snove zvane Evropska unija. Zbog toga se ovaj kanton od 2018. godine suočava s pitanjima koja se tiču migrantske krize, a o posljednjoj ideji o proširenju centara se još raspravlja.
„Svaki put kada se govori o mogućnostima smještaja i o mogućnostima proširenja kapaciteta, onda se isključivo govori o Bihaću. A kada trebamo da govorimo o realizaciji nekih kapitalnih investicija i sanaciji posljedica migrantske krize, onda se vrlo rado svi uključuju, pa čak i neke lokalne zajednice iz RS-a“, kaže gradonačelnik Bihaća Elvedin Sedić (POMAK).
O proširenju kapaciteta se govori unatoč tome što Lipi još nedostaju pristupni put do kampa, vodovodna te kanalizacijska mreža, iako su donatori osigurali sredstva. S obzirom na sve, iz Grada Bihaća kažu da se pitanje migracija rješava – i na kantonalnom i na državnom nivou.
„Postoji projekat za sanaciju, odnosno odvodnju tih otpadnih voda. Međutim, taj projekat, kao i još neki – još su na čekanju. Iz kojeg razloga – nisam siguran“, dodaje Sedić.
Služba za poslove sa strancima analizirala je situaciju u vezi sa smještajem i ukupnim broje migranata u prihvatnom centru Lipa i Borići.
„Priliv je dosta smanjen u odnosu na prethodne godine. Sagledavajući sve te pokazatelje i sadašnje stanje, s obzirom na to da je broj migranata manji, Služba smatra da ne postoji potreba za proširenje kapaciteta prihvatnih centara u Unsko-sanskom kantonu“, kazao je Almin Imamović, zamjenik direktora Službe za poslove sa strancima.
U kampu Lipa trenutno boravi 300 osoba, u prihvatnom centru Borići 150. Oni u Bosni i Hercegovini ostaju sve kraće, a samo žele pobjeći od rata u zemlje Evrope. Vrijedi ponoviti da za migrantsku krizu u svijetu pa i BiH nisu krive ni izbjeglice ni domaće stanovništvo.
