Tokom ekstremnih vrućina, kardiovaskularni pacijenti su među najugroženijim. Međutim, ljekari upozoravaju da visoke temperature, čak i kod zdravih ljudi, mogu oštetiti cijeli organizam, a da je za oporavak najvažniji noćni san.
Kardiolog, profesor, rekao je da je specifičnost ovako visokih temperatura u tome što su ugroženi svi organi i pati cio ljudski organizam. Dodaje da naše tijelo ima senzore, pomoću kojih pokušava ispraviti sve utjecaje iz vanjskog okruženja, ali da to ne uspijeva uvijek i da to uzrokuje brojne tegobe.
Najčešća pritužba
Prema njegovim riječima, zbog visokih vanjskih temperatura dolazi do vazodilatacije, odnosno širenja krvnih žila po cijelom tijelu, što dovodi do pada krvnog pritiska , što je najčešća tegoba.
Hronični bolesnici obično znaju da, kada dođe ljetna sezona, treba malo prilagoditi terapiju, smanjiti doze određenih lijekova. Naravno, i pored iskustva, nije loše da se ipak konsultuju sa svojim ljekarom, ali problem je kod onih ljudi koji to praktički prvi put doživljavaju. Dakle, radi se o ljudima koji nemaju iskustva s tim i ne znaju šta da rade. Treba ići doktoru, ali šta je prva pomoć ili osnovno – treba unositi tečnost, odnosno piti vodu ili, kako je popularno poznato, supu iz kesice, koja takođe može da podigne krvni pritisak“, objašnjava kardiolog.
Osim problema s krvnim tlakom, kojeg ima 70 posto stanovništva, upozorava i da se mogu javiti epizode angine pektoris, bol u grudima, jak umor, bol u lijevoj ruci, pa čak i infarkt miokarda, pa treba biti oprezan.
„Budući da obično ne unosimo dovoljno tečnosti, krv postaje viskoznija, gušća i sklonija stvaranju ugrušaka. „Može nastati politromboza koju možemo imati u krvnim sudovima nogu i na periferiji, možemo imati začepljenje krvnih sudova u srcu i zbog toga dobiti napad angine pektoris, pa čak i srčani udar, odnosno srčani udar“, objašnjava kardiolog.
Sunčani i toplotni udar
Prilikom kretanja po ovakvom suncu, kako ističe, treba paziti i na sunčani i toplotni udar .
“Toplotni udar, praktično zanemaren u narodnom jeziku, je pregrijavanje našeg tijela.” Imamo mehanizme da se odbranimo od toga, ali jednostavno u jednom trenutku naše tijelo više ne može to kompenzirati i dolazi do toplotnog udara. Često se javlja sunčanica, a simptomi koji se tada javljaju su prvenstveno slabost, nesvjestica, čak i povišena temperatura, mučnina i nagon za povraćanjem”, kaže kardiolog.
Kod zdravih ljudi često se mogu javiti problemi s disanjem, jer pri tako povišenim temperaturama dolazi do bronhospazma, odnosno sužavanja disajnih puteva, što dovodi do osjećaja gušenja i lakšeg zamora pri hodu.
Problemi se javljaju i sa gastrointestinalnim traktom, sa želucem, odnosno prilikom jela, posebno teške hrane. Preterano začinjenu, masnu i začinjenu hranu treba izbjegavati, jer je to hrana koja, kada treba da se probavi, oduzima kiseonik i uopšte mobiliše cio naš organizam i smanjuje našu odbrambenu moć od visokih temperatura“, kaže kardiolog.
S obzirom da nam, kako kaže, stradaju svi organi, kardiolog ističe da je važno da, čak i ako smo zdravi, izbjegavamo kretanje tokom najtoplijih dana, kada su sunčevi zraci “najsmrtonosniji”.
“Znam da je teško, ali preporučljivo je biti u rashlađenim prostorijama.” Neka optimalna temperatura je od 18 do 23 stepena. Nije bitno da li želite da se rashladite klimom ili imate debele zidove i dobru izolaciju, to treba da bude samo u prostoriji koja se hladi. Ako izađete iz te sobe, da ne biste istrčali na topao vazduh, trebalo bi da se malo odmorite u hodniku, u predsoblju, da vam se tijelo navikne. Ako morate izaći napolje, prošetajte u hladovini pored zgrade, ispod drveća. Dakle, ne idite na otvoreno sunce, a ako morate, stavite kapu, kapu, šal… Čak i stvari kojima se svi smiju – malo pokvasite, jer tako štitite svoje tijelo. I naravno, ako ne morate, nemojte izlaziti između 10-11 sati, do šest uveče, već, ako možete, završite sve što imate do 10 sati i eventualno u uveče od 6 sati. “, kaže kardiolog.
San je važan
Komentarišući činjenicu da Hitna pomoć tokom noći prima veliki broj poziva, kardiolog ističe da je noć problematična jer je svakom od nas potreban san, a uz visoke temperature mnogi teško zaspu.
„Medicinski gledano, veoma je važno da spavamo od 12.30 sati, maksimalno od ponoći do dva sata noću. Tada je san najvažniji, jer se u tom periodu u našem organizmu obnavljaju kortizol i neki drugi enzimi koji su nam potrebni , koji se tek tada obnavljaju. Možete ići u krevet u četiri ujutru i spavati do 14 sati, ali se to više neće vratiti. Dakle, naše tijelo mora da se popravi kako bismo mogli normalno funkcionirati ujutro. Problem sa ovim visokim temperaturama je što jednostavno ne možete da spavate, ne možete da zaspite, jer, vidjeli ste u četvrtak, u ponoć je bio 31 stepen“, kaže kardiolog.
Ističe da u takvim situacijama prostoriju treba nekako rashladiti, ali nikako ne spavati ispod klime.
“Ako spavate ispod klime, možete se razboljeti, ali nekako rashladite prostoriju da klima ne duva, upalite ventilator, pa ipak spustite temperaturu na takav nivo da možete spavati. Dakle, to je jedino što se može, ništa drugo ne može, ali se mora obezbijediti san tijelu“, zaključuje kardiolog.
