Vijeće Bošnjaka Slovenije sa sjedištem u Ljubljani zvanično je počelo sa radom 4. jula 2024. godine, a za predsjednika je izabran uspješni biznismen Asim Hamidović, koji već 32 godine živi i radi u Sloveniji.
Tom prilikom je Hamidović u razgovoru za Klix.ba govorio o položaju Bošnjaka u Sloveniji, odnosima između Bosne i Hercegovine i Slovenije, te o brojnim drugim temama.
Gospodine Hamidoviću, kako vidite trenutno odnose između Bosne i Hercegovine i Slovenije posebno u političkom i ekonomsko kontekstu?
Bosna i Hercegovina sa Slovenijom ima tradicionalno dobre političke i ekonomske odnose. Politički odnosi se uglavnom baziraju na međusobnom uvažavanju. Slovenija i slovenski narod su naši dokazani prijatelji koji to prijateljstvo posebno iskazuju kroz različita lobiranja vezano za naš ulazak u Evropsku Uniju i NATO savez.
Također Bosna i Hercegovina i Slovenija imaju izuzetno dobre ekonomske odnose. Naša ekonomska saradnja uglavnom se manifestira kroz ulaganja Slovenije u Bosnu i Hercegovinu, razmjenu roba i usluga, ali isto tako i kroz podršku Slovenije u plasmanu bosanskih proizvoda na treća tržišta. Važno je naglasiti da je Slovenija jedan od najvećih ulagača u BiH.
Možete li nam nešto reći o projektima koje je Vijeće Bošnjaka Slovenije planiralo za unapređenje odnosa između dvije zemlje?
U našem programu rada i djelovanja posebno imamo u planu nastavak unapređenja i političkih i ekonomskih veza dvije zemlje o kojima sam govorio. Mi smo i do sada kao pojedinci radili na tome, i sa Slovenijom nemamo nesporazuma i neriješenih pitanja. Slovenija Bosni i Hercegovini može posebno pomoći kod lobiranja u Briselu i zemljama Evropske unije pojedinačno. Mi smo građani prvog reda u Sloveniji, podržavamo umjerenu politiku koja je proevropska, ali isto tako Slovenija kao država to vraća našoj zajednici kroz podršku mnogim projektima.
Koje su glavne inicijative Vijeća Bošnjaka Slovenije za povezivanje Bošnjaka unutar Slovenije?
Bošnjaci u Sloveniji žive već nekih sto godina, uvijek su bili organizirani na načine koje su im pretpostavljale situacije i okolnosti. Međutim period prije i poslije agresije su stvorili različite potrebe.
Ratna zbivanja u našoj domovini stvorila su okolnosti da smo se brzo morali organizirati i pomagati BiH, tako da su u tom periodu oformljena udruženja u Ljubljani, Kranju, Jesenicama, Velenju, Mariboru, Novom Mestu, Kočevlju, Kopru, Novoj Gorici itd. Rad tih udruženja uglavnom je baziran na očuvanju naše tradicije, kulture i običaja. Navedena udruženja su dobro povezana i imaju zavidnu razinu međusobne saradnje. Jedan od ciljeva formiranja Vijeća Bošnjaka Slovenije je da se našim organiziranjem dodatno pokrijemo i dio društveno političkog rada koji nam je nedostajao.
Kako biste opisali dosadašnji doprinos Bošnjaka u Sloveniji u društvenom i ekonomskom životu te zemlje?
Spomenuo sam da dijelimo vrijeme prije i nakon agresije na našu zemlju. Mnogi ljudi su doživjeli tragedije i našli su spas u Sloveniji, posebno naši krajišnici. To stvori u čovjeku nagon za uspjeh.
Ne postoji sfera obrazovanja i rada gdje Bošnjaci nisu prisutni. Naši ljudi su uspješni kao i svugdje u svijetu. Ako analiziramo npr. poduzetništvo, postoji jako velik broj firmi čiji su osnivači i vlasnici Bošnjaci, koji rade izuzetno uspješno. Mnoge te firme ekonomski povezuju BiH i Sloveniju. Nije rijetkost da su Bošnjaci priznati doktori u zdravstvu, prosvjeti, sportu, kulturi, umjetnosti, sudstvu, odvjetništvu, informatici i različitim vrstama usluga.
Također, prisutni smo u svim slovenskim udruženjima i partijama i igramo značajnu ulogu u društvu. Ono što želim reći je da Bošnjaci nisu više samo radnici u ovoj prelijepoj zemlji, nego aktivni članovi društva na svim nivoima. Sa VBS-e bit ćemo još aktivniji.
Šta biste poručili mladim Bošnjacima u Sloveniji koji žele aktivno sudjelovati u radu Vijeća Bošnjaka Slovenije i doprinositi zajednici?
Naš proklamiran stav već je ušao u uho Bošnjacima u Sloveniji, Bosni i Hercegovini, kao i ostatku svijeta. Taj stav glasi: “Stvaranje svijesti Bošnjacima ma gdje bili u smislu pripadnosti našoj državi Bosni i Hercegovini, pripadnost Bošnjačkom narodu, da govorimo Bosanskim jezikom i da budemo uzorni, korisni i uspješni građani država gdje živimo”.
Sa ovim našim stavom pridobili smo veliki broj mladih i obrazovanih ljudi, posebno studenata iz BiH koji su ovdje na studijama. Trenutno imamo 677 članova udruženja, s tim da se taj broj povećava svaki dan.
Kako vaše dugogodišnje iskustvo u biznisu može pomoći u jačanju ekonomskih veza između Bosne i Hercegovine i Slovenije?
To sam na neki način već odgovorio. Veze već postoje desetljećima i treba ih kontiurano podržavati, širiti i osavremenjivati. Ekonomija je živa stvar i svakog dana pojavljuju se inovacije nove tehnologije. Firme koje prate nove tehnologije tj. inovacije, one su pobjednici na tržištu. Potrebno je pratiti ključne sajmove u Evropi i svijetu i pratiti stručne publikacije. I sam sam radio na svjetskom integralnom tržištu, tako da mogu prenijeti drugima sve što sam naučio, a to je da sam bio u epicentru svjetskih zbivanja u mojoj branši. Granice ne postoje, postoje samo ljudi koji ih sebi zadaju.
Koje su ključne lekcije koje ste naučili kroz svoj poslovni put i kako ih planirate primijeniti u radu Vijeću Bošnjaka Slovenije?
Mnogi od nas znaju onu izreku “znanje je moć”. Pričali smo dijelom o tome, ali se može dodati da jedna od osnovnih stvari koje sam naučio jeste da ne smijemo nikada stati. Na tom putu sam naučio da napravim greške, da neke stvari i ne uradim najbolje, ali nisam nikad stajao. Vlastite greške sam analizirao i izvlačio pouke. Padao sam, ali sam se potom ustajao i nastavljao dalje. Dakle, svaka greška svaki pad je i učenje i jačanje, ali osnovna stvar je da ne smijemo stati! I sada kada sam završio aktivni radni vijek, i uspio u svom poslu, ja ne stojim. Idemo dalje sa Vijećem Bošnjaka Slovenije. To su osnovne stvari koje želim prenijeti mladima i u rad VBS-e
Na koji način vaše poslovno iskustvo može doprinijeti razvoju novih ekonomskih inicijativa između dvije zemlje?
Mislim da nema novih i starih inicijativa, nego postoje samo dobre i loše inicijative. Inicijative mogu poticati iz državnih institucija i privatnih kontakata. Uvijek bi bilo poželjno da država stvara povoljan ambijent za rad, a da poduzetnici onda rade svoj posao. Povoljna okolnost za privrednike u BiH jeste da imamo poprilično usklađeno zakonodavstvo kao Slovenija tj. EU.
Iz svog iskustva mogu reći da trebamo pratiti najnovije svjetske trendove i primjenjivati ih gdje god možemo. Uz to će vremenom početi dolaziti i naš inovacije koje će unapređivati bh. ekonomiju.
Kako bi ste ocijenili poslovnu klimu u Sloveniji i koje biste savjete dali poduzetnicima u Bosni i Hercegovini, koji žele poslovati u Sloveniji?
Slovenija je već davno prošla period tranzicije i već odavno su dio evropskog i svjetskog integralnog tržišta. Njena iskustva su značajna za BiH i mogu biti snažan most prema zapadu.
Od Slovenije možemo dosta naučiti kada je u pitanju politički pragmatizam kao i ekonomska fleksibilnost. Takav pristup garantuje uspjeh.