KADA spomenemo bolesti srca, većina prvo pomisli na srčani udar, ali postoji još puno stanja koja se vežu za taj pojam. U bolesti srca spadaju i akutna reumatska groznica, kronične reumatske srčane bolesti, hipertenzivne bolesti, ishemijska (koronarna) bolest srca, plućna bolest srca i bolesti plućne cirkulacije, cerebrovaskularne bolesti, bolesti arterija, arteriola i kapilara, kao i bolesti vena, limfnih žila i limfnih čvorova.
Bolesti srca i krvnih žila vodeći su uzrok smrti u cijelome svijetu, a očekuje se da će do 2030. godine taj broj smrti porasti od sadašnjih 17.5 milijuna do 23 milijuna. U Europi od kardiovaskularnih bolesti godišnje umire oko 4 milijuna ljudi, odnosno 45% svih umrlih. U Hrvatskoj su također na vrhu ljestvice smrtnosti, a od njih je 2016. godine umrlo 23 190 osoba, odnosno 45% ukupno umrlih.
U studiji objavljenoj u lipnju 2024., istraživači su otkrili da je raspon krvnog tlaka od 120 do 139 idealan. Do tog su zaključka došli proučavajući 68 tisuća osoba starijih od 65 godina s hipertenzijom.
“Provjerili su srednji sistolički krvni tlak sudionika i utvrdili da su oni s rasponom od 120 do 139 mmHg imali niže stope smrti povezane sa srčanim udarom, zatajenjem srca, moždanim udarom i smrću”, objasnila je kardiologinja Mary Branch za Parade.
Budući da je studija provedena među odraslim Korejcima, važno je imati na umu da povišen krvni tlak ima mnoge etiologije, uključujući genetiku, prehranu, stres i okolišne čimbenike. Prema studiji provedenoj u SAD-u 2015., optimalni krvni tlak je između 120 i 140.
“Pacijenti s hipertenzijom trebali bi razgovarati sa svojim liječnikom o odgovarajućem ciljnom krvnom tlaku za njih”, savjetuje kardiolog Wallace R. Johnson.
Većina bolesti srca može se spriječiti izbjegavanjem čimbenika rizika poput pušenja, nepravilne prehrane i nedovoljne tjelesne aktivnosti.
