Kada je u pitanju dojenje, često pomislimo da je ženama s velikim grudima lakše jer – one sigurno uvijek imaju mlijeka. Naravno, to nije tačno, a sada se ispostavilo da je još bolje imati male grudi.
Žene s veoma malim grudima često brinu da li će imati dovoljno mlijeka i da li će moći dobro da doje svoju bebu. Ženama s velikim grudima mnogi često govore da „sigurno neće imati problema sa dojenjem“ i sl. Nijedno ni drugo nema nikakvu naučnu osnovu i, na kraju krajeva, uopće nije tačno. Štaviše, zapravo – rekli bismo u šali – naučnici su nedavno otkrili gotovo suprotnu činjenicu…
Nedavno istraživanje
Naime, tokom nedavnog istraživanja pokazalo se da žene s većim grudima proizvode mlijeko s nižom koncentracijom laktoze u odnosu na žene s manjim grudima. Ovo revolucionarno otkriće sugeriše da, iako velike grudi nisu neophodne za adekvatnu proizvodnju mlijeka, to može utjecati na sastav mlijeka. Rezultati ovog istraživanja objavljeni su u American Journal of Human Biology.
Majčino mlijeko nije samo izvor esencijalnih hranljivih materija, već sadrži i razne bioaktivne komponente koje mogu utjecati na rast i razvoj djeteta. Iako je poznato da sastav majčinog mlijeka može značajno da varira među ženama, nije sasvim jasno koji faktori doprinose ovim varijacijama. Prethodne studije su istraživale utjecaj majčinih karakteristika kao što su tjelesna mast, ishrana i učestalost hranjenja na sastav mlijeka, ali odnos između veličine dojke i sastava mlijeka nije detaljno istražen.
U istraživanju su učestvovale 162 dojilje, a odabrane su na osnovu nekoliko kriterija kako bi se obezbijedio homogen i zdrav uzorak studije. Ovi kriteriji su uključivali da su majke rodile na vrijeme, da nisu bolovale od hroničnih bolesti i da nisu koristile hormonsku kontracepciju. Naučnici su analizirali uzorke mlijeka na sadržaj kalorija, masti, proteina i koncentracije laktoze.
Suprotno njihovim očekivanjima, otkrili su negativnu vezu između veličine dojke i koncentracije laktoze u majčinom mlijeku. Žene sa većim grudima proizvode mlijeko sa nižim sadržajem laktoze od onih sa manjim grudima. Važno je naglasiti da je tako bilo i kada su u pitanju žene koje nisu imale višak kilograma, već su imale samo velike grudi.
Različita ishrana za bebe
Ovi rezultati su iznenadili naučnike, koji su smatrali vrijednim pažnje jer se laktoza sintetiše isključivo u mliječnoj žlijezdi, pa se smatra da je sve povezano sa hormonima. Velike grudi povezane su sa višim nivoima hormona estradiola i progesterona. Ovi hormoni mogu smanjiti ukupnu proizvodnju mlijeka i spriječiti sintezu laktoze smanjenjem nivoa specifičnog proteina, alfa-laktalbumina, u majčinom mlijeku.
– Ovo je prva studija koja je prijavila negativnu vezu između koncentracije laktoze u majčinom mlijeku i veličine majčinih grudi tokom potpuno uspostavljene laktacije. Dokazana povezanost ukazuje da žene sa većim grudima mogu hormonskom kontrolom da proizvode mlijeko sa nižom koncentracijom laktoze od žena sa manjim grudima – rezultati su studije.
Također je zanimljivo da nije pronađena značajna veza između veličine grudi i drugih makronutrijenata kao što su masti i proteini.
Međutim, otkrili su i da učestalost hranjenja bebe utječe na koncentraciju laktoze. Češće dojenje je povezano sa većim sadržajem laktoze, vjerovatno zbog povećanog lučenja prolaktina, hormona koji stimuliše proizvodnju mlijeka. Slično, stvari su se promijenile kada je majka povećala kalorijski unos – veći kalorijski unos majke bio je povezan s nižim koncentracijama laktoze, vjerovatno zbog njenog utjecaja na metabolizam glukoze i dostupnosti za sintezu laktoze.
Laktoza je vitalna komponenta majčinog mlijeka, obezbjeđuje značajan dio energije potrebne odojčadi i podržava razvoj centralnog nervnog sistema. Tako se čini da bi bebe majki s većim grudima mogle, zbog niže doze laktoze, da primaju različite makronutrijente od onih majki s manjim dojkama.
