Sve više ljudi pati od napada panike, čemu su ipak podložnije žene

Ako iznenada osjetite ubrzan srčani ritam, znojenje, drhtavicu, kočenje i utrnulost ruku i nogu, ubrzano disanje, bol i neprijatnost u stomaku, bol u grudima, vrtoglavicu, “knedlu” u grlu i otežanog gutanja, ne paničite, jer već imate – napad panike.

Najpametnije što tada možete da uradite je da duboko udahnete vazduh, zatvorite oči, izbrojite do pet, i pokušate da se opustite. Iako nije lako, pokušajte više puta: duboko udahnite i izdahnite, popijte neki gutljaj tečnosti, najbolje vode i za desetak minuta ovakvo stanje će spontano proći.

Nažalost, možete da očekujete da će se slično stanje ponoviti, pa bi najbolje bilo da zakažete pregled kod psihijatra.

Panični napad, zapravo, karakteriše epizoda iznenadnog, narastajućeg straha koji se javlja bez vidljivog i objektivnog razloga.

Čovjek se osjeća kao da mu prijeti smrt uslijed ozbiljne fizičke bolesti, najčešće infarkta ili moždanog udara, dok ne mali broj pacijenata ima osjećaj da gubi razum i kontrolu nad svojim ponašanjem.

Panični napadi javljaju se iznenada, bez upozorenja i posebnih uslova, i u tome je razlika između ovog poremećaja i neke od fobija.

- Panični napad obično prestaje spontano, ostavljajući osobu u stanju mentalne i fizičke iscrpljenosti, a posebno uznemirava strah od ponovnog susreta sa ovakvim iskustvom – kaže dr Jasminka Janković Gajić, psihijatar, načelnik Dnevne bolnice Bolnice za psihijatriju KBC “Dr Dragiša Mišović”.

- Strah se ne povezuje sa realnom opasnošću, ne zna se ni vrijeme ni mjesto u kojem bi se napad u budućnosti mogao ponoviti. Zbog toga se često javlja i strah od povratka u situaciju ili na mjesto prvog paničnog napada, a osoba počinje da izbjegava te situacije.

Krug mjesta i situacija “za izbjegavanje” se širi, osobe često napuštaju fakultet, prestaju da odlaze u bioskope, pozorišta, mjesta okupljanja većeg broja ljudi. To je tzv. ponašanje izbjegavanja.

Oni koji ne izbjegavaju, nastavljaju ove aktivnosti, obavljajući ih sa umanjenim kapacitetom trošeći veliku količinu energije na borbu sa nepostojećim neprijateljem, iščekujući panični napad. Osobe najčešće izjavljuju da se osjećaju najsigurnije u kući, ili napolju samo uz osobe od povjerenja.

- Dvije trećine onih koje pate od ovog poremećaja su ženskog pola, a prema nekim istraživanjima, sedam odsto svih muškaraca i 11 odsto žena je bar jednom tokom života imalo panični napad – ističe naša sagovornica. – Obično se početak vezuje za kasni adolescentni period i period ranog odraslog doba, od 18. do 35. godine.

U nastajanju ovog poremećaja, genetika ima značajnu ulogu, kao i postojanje drugih psihijatrijskih poremećaja u porodici.

Mnogi uzroke nastanka poremećaja vezuju za prirodnu osobinu organizma da reaguje vegetativnim, tjelesnim simptomima u zastrašujućim situacijama.

Oni se u situacijama životne ugroženosti osjećaju isto kao i tokom paničnog napada. Instinktivno se ubrzava rad srca, povećava broj udisaja, i uz prateće, opisane tjelesne pokazatelje, osoba se priprema za izbornu situaciju vezanu za opasnost – da li da se bori ili da bježi. Sličan mehanizam se aktivira i u sasvim bezazlenim situacijama.

Uočeno je da se panični napad češće javlja osobama pod dejstvom visokih koncentracija nikotina, ali i kofeina, te neki nakon većih količina popijene kafe mogu da imaju simptome slične panici.

Psihoaktivne supstance mogu da izazovu slična stanja, ali i situacije apstinencijalnih kriza, tj. naglog prekida uzimanja droga, alkohola, pojedinih lijekova.

Takođe, metabolički poremećaji mogu da imitiraju stanje panike, naročito osobama u situacijama pada nivoa šećera, tzv. hipoglikemije.

Ako razmišljamo na nivou određenog karakternog sklopa osobe koja ima predispoziciju da oboli od paničnog poremećaja, uglavnom mislimo na one koje karakteriše stalno strahovanje i uznemirenost, tzv. življenje sa strahom – objašnjava dr Jasminka Janković Gajić.

- Stalno strahovanje uslovljava niz oblika ponašanja koja se povezuju kao crta karaktera. Potvrđena je i veza između paničnog napada i iskustva razdvajanja u djetinjstvu.

Izvor : cafe.ba