Klauzula za suspenziju bezviznog režima uskoro će biti na snazi, a već sada su je neke zemlje spremne upotrijebiti prema Bosni i Hercegovini, upozorio je izvjestilac Evropskog parlamenta za viznu liberalizaciju Tanja Fajon.

Vlasti BiH imaju vremena do jeseni da riješe problem povećanog broja lažnih azilanata u zemljama EU, a ukoliko do toga ne dođe, moguća je suspenzija bezviznog režima.

Svi bi u Švedsku

Iz tog razloga, napomenula je Fajon, potrebno je da BiH uloži više snage za informisanje građana i svjesno krene sa ispunjavanjem svih uvjeta Mape puta za viznu liberalizaciju i preporuka Bruxellesa te izrazila nadu da ta klauzula nikad neće biti upotrijebljena.

O mogućoj suspenziji vizne liberalizacije počelo se govoriti nakon pojave velikog broja azilanata iz Srbije i Makedonije u zemljama EU, a kasnije se problem pojavio i s građanima BiH. Najsvježiji primjer koji ozbiljno ugrožava putovanje bh. državljana u zemlje Evrope bez viza je veliki broj zahtjeva za azilom u Švedskoj. Ambasada Švedske u BiH navela ja da je zahtjev za azil u Švedskoj do 25. jula podnijelo je 1.255 osoba, dok je tokom 2011. godine to učinila 981 osoba.

- Društveno-ekonomski razlozi nisu osnov za koji se odobrava azil. Zahtjevi bazirani na takvoj osnovi, koje podnose lica koja dolaze iz BiH, iz tog razloga i dalje bivaju odbijeni, poručeno je iz Ambasade Švedske, odakle su podsjetili da su švedske vlasti u nekoliko navrata već izražavale zabrinutost zbog nastavljanja i periodičnog intenziviranja dolaska lica iz BiH koja traže azil.

U saopćenju se ističe da Švedska od 1. maja primjenjuje Direktive o povratku EU i naglašava da će u skladu sa novim pravilima lice, čiji je zahtjev za azil odbijen, biti vraćeno u zemlju porijekla i može dobiti zabranu ponovnog ulaska.

- U slučaju najvećeg broja zahtjeva podnesenih od lica koja dolaze iz BiH ova zabrana se obično izdaje na dvije godine. Od 1. maja više od 300 lica vraćeno je iz Švedske i njima je određena ovakva zabrana ponovnog ulaska. To znači da su ta lica ne samo uzalud putovala već im neće biti dozvoljeno putovanje u zonu Schengena za period važenja zabrane ponovnog ulaska, objašnjeno je iz švedske ambasade.

Uprkos pojačanim zahtjevima za azil, švedske vlasti ističu da je uspostavljena veoma dobra saradnja između vlasti BiH i Švedske i jaki zajednički napori biće nastavljeni kako bi se ispravio ovaj trenutni trend.

Manje od susjeda

Iz Evropske komisije su poručili da će mehanizam suspenzije bezviznog režima biti usvojen najesen te da će Vijeće Evrope i Evropski parlament nakon ljetne pauze nastaviti s pregovorima o amandmanima na Regulaciju 539/2001, koji će uključiti stvaranje mehanizama za suspenziju bezviznog režima. Nakon formalnog usvajanja i stupanja na snagu amandmana, mehanizam za suspenziju bezviznog režima će moći koristiti zemlje članice koje su više nego voljne za to.

Prema riječima šefa Monitoring-tima za viznu liberalizaciju BiH Bakira Dautbašića, vizna liberalizacija ne bi trebala biti dovedena u pitanje jer BiH, za razliku od Srbije i Makedonije, ima neuporedivo manji broj lažnih azilanata. Od početka ove godine, BiH ima 1.087 lažnih azilanata, dok ih je 12.000 iz Makedonije, a skoro 40 hiljada iz Srbije.

Uvođenje zabrane putovanja u zemlje Schengena od dvije do pet godina koju švedska vlast namjerava da izvrši će biti jasan signal svima onima koji se sad eventualno spremaju da idu da odustanu od svoje namjere, poručio je Dautbašić.

oslobodjenje