Radnici iz Bosne i Hercegovine imaju priliku da iskoriste tržište rada zemalja Evropske unije u kojima nedostaje radna snaga različitih profila. To je jedan od načina da se smanji velika nezaposlenost i da oni koji godinama bezuspešno traže posao u BiH napokon dobiju priliku za rad
U BiH je u aprilu registrovano više od 540.000 nezaposlenih osoba, a između 50 i 60 odsto mladih do 24 godine nema posao. Procenjuje se da će Njemačkoj u narednih 30 godina biti potrebno od 300.000 do 500.000 novih radnika, dok Sloveniji trenutno nedostaje oko 15.000 radnika.
Najtraženiji kadrovi u zemljama EU su prodavci i promoteri u prodavnicama sa 28.700 slobodnih radnih mjesta u Velikoj Britaniji, 11.200 u Njemačkoj i 5.300 u Belgiji, kao i stručnjaci za finansije i trgovinu sa 27.000 mesta u Velikoj Britaniji, 4.000 u Francuskoj i 3.200 u Italiji. Slijede radnici za održavanje kuća i oni koji uslužuju goste u restoranima, kao i majstori za električne instalacije.
Evropska unija je nedavno usvojila politiku po kojoj će se sezonskim radnicima iz trećih zemalja omogućiti bolji uslovi rada u smislu minimalne plate i smještaja kako bi se suzbilo iskorištavanja radnika i pretvaranja privremenih boravaka u stalne – kaže Marko Martić, izvršni direktor GEA centra, piše Blic. On naglašava da pre odlaska na rad u inostranstvo građani treba da se raspitaju kod domaćih službi za zapošljavanje o uslovima zaposlenja u zemljama EU.
Agencija za rad i zapošljavanje BiH je posrednik pri angažovanju radnika iz BiH u zemljama EU. Boris Pupić iz ove Agencije kaže da svaka zemlja unutar EU pri zapošljavanju novih radnika prednost daje svojim državljanima, pa državljanima drugih članica, poslije čega dolaze na red državljani zemalja koje nisu članice EU. BiH uskoro treba da potpiše sporazum o razmjeni radne snage sa Slovenijom, čime će biti olakšano zapošljavanje državljana BiH u ovoj zemlji EU.
- Do sada smo dobijali oglase za zapošljavanje u Sloveniji i Austriji, kao i za angažovanje studenata na ferijalnom radu u Njemačkoj, gdje svake godine ode oko 100 naših studenata. Oglasi za zapošljavanje se uglavnom odnose na pomoćne radnike u ugostiteljstvu ili poljoprivredi – kaže Pupić.
Sloveniji i Austriji najviše nedostaje KV i VKV radnika, ali u Sloveniji je velika potražnja i za ljekarima i ostalim radnicima u medicini, zbog čega su mnogi već napustili rad u bolnicama u BiH. U oglasima se traže i bravari, kuhari, spremačice…
- Ove godine smo imali tri oglasa za zapošljavanje u Sloveniji, a prošle 14. Prethodnih godina je dosta radnika traženo u građevini, ali je zbog ekonomske krize i manjeg obima radova sada nešto manja potražnja – kaže Pupić.
On dodaje da radnici iz BiH najčešće biraju rad u Sloveniji jer nemaju veliku jezičku barijeru, a odgovaraju im uslovi pod kojim ih angažuju tamošnje firme. BiH je slovenački najveći partner u oblasti zapošljavanja, a trenutno razmjenjuju oko 38.000 radnika.
I njemačkoj kompanija Medical care group sa sjedištem u Sindelfingenu, kod Štutgarta, takođe nedostaje radnika u zdravstvu. Pilot projekat sa zapošljavanjem zdravstvenih radnika iz Bihaća već funkcioniše, a ova kompanija nastoji da projekat pokrene i u Banjaluci, Sarajevu, Tuzli i Zenici.
Marko Martić, izvršni direktor Centra za istraživanje i studije GEA iz Banjaluke, kaže da su, prema podacima Evropskog portala za mobilnost radne snage (EURES), u EU trenutno najtraženiji stručnjaci sa praktičnim iskustvom u oblasti telekomunikacija, programeri, IT eksperti, mašinski i elektro inženjeri, farmaceuti i arhitekte.
- Osim visokoobrazovanih, potrebni su i radnici nižih kvalifikacija kao što su kuhari, konobari, građevinski radnici, zidari, tesari, varioci, radnici angažovani na čišćenju i održavanju, vozači… Dobar dio tih poslova je sezonskog karaktera, a najčešće traju od tri do šest meseci. Stalno se traže i radnici za medicinsku negu, te brigu o djeci i starijim osobama – kaže Martić
indikator.ba
