• “Ne daju bosanstvo, nude muslimanstvo… Da prihvatimo i to što nude, makar i pogrešno ime ali ćemo otvoriti proces.” - U razgovoru sa Titom o ustavnim reformama 1971. Godine

• “Nacionalizam je uvijek agresivan i jedinstven po zakonu spojenih posuda. Ne može se govoriti o manje opasnom nacionalizmu i onom agresivnijem” – 1983 nakon Sarajevskog procesa

• “On mene mrzi zato što sam Musliman – rekao mi je – On mrzi naciju kojoj ja pripadam, on je nacionalista i to je suština.” – o Vojislavu Šešelju 1980. godine

Zvao se Muhamed

Hamdija Pozderac rođen je 15. januara 1924. godine u Cazinu. Bio je jedno od osmoro djece Mehe i Sefije Pozderac. Prvo ime bilo mu je Muhamed. Naime, u ta vremena bi roditelji, da potomke zaštite od uroka, nedugo nakon rođenja djetetu mijenjali ime, pa je tako Muhamed postao Hamdija.

Familija Pozderac jedna je od najstarijih i najuglednijih u Cazinu. Potomci su Murat-age Pozderca, koji je imao tri žene i 24 djece. Loza Pozderaca je u Drugom svjetskom ratu izrodila Nuriju Pozderca, potpredsjednika AVNOJ-a, te mlade revolucionare, braću Hakiju i Hamdiju. Starije generacije Cazinjana čuvaju uspomenu na dr. Seada Pozderca, ljekara u kojeg su svi imali bezgranično povjerenje.

Hamdija Pozderac posebno je zaslužan za priznavanje Muslimana kao naroda, danas jednog od tri konstitutivna naroda u Bosni i Hercegovini. Njegovo uklanjanje sa političke scene bivše Jugoslavije povezuje se isključivo s njegovim istrajavanjem, kao predsjednika Ustavne komisije Skupštine Jugoslavije, da se ne mijenjaju osnovna načela Ustava iz 1974. godine.

I Muslimani i Srbi i Hrvati, kao i pripadnici drugih naroda i narodnosti koji žive u BiH obezbjeđuju i ostvaruju u njoj svoj nacionalni identitet i punu afirmaciju nacionalnih vrijednosti. Upravo iz tih razloga, iako se BiH ne definiše kao nacionalna država u klasičnom smislu, ona je uistinu i nacionalna država i za Srbe, i za Hrvate, i za Muslimane i za pripadnike drugih naroda i narodnosti koji žive na njenom tlu, njegov je čuveni citat.

Pozadina mjenične afere

Sedamdesetih godina prošlog stoljeća Hamdija Pozderac, zajedno sa Brankom Mikulićem i Bracom Kosovcem, doprinio je snažnom ekonomskom razvoju Bosne i Hercegovine. U tom periodu asfaltirano je hiljadu kilometara cesta, završena akcija hiljadu škola u Bosni i Hercegovini. Izborili su se za poboljšavanje položaja BiH u jugoslavenskoj federaciji i umjesto sirovinske industrije pokrenuli razvoj prerađivačkih kapaciteta.

Jedan od njih je bilo i jugoslavensko privredno čudo: Agrokomerc iz Velike Kladuše.

Arhitektima ekspanzionizma srpskog nacionalizma, koji je devedesetih godina prošlog stoljeća doveo do krvavog raspada SFRJ, smetao je Hamdija Pozderac, protivnik bilo kojeg nacionalizma. I dobro su znali da, ukoliko on dođe na čelo Predsjedništva SFRJ, nemaju šanse. Iskonstruirali su i iskoristili “mjeničnu aferu“ u Agrokomercu da politički eliminiraju Hamdiju Pozderca.

Po oprobanom receptu iz tog vremena, atakovalo se na ličnost i izmišljane bizarnosti kako bi od Partije i naroda dobili podršku za uklanjanje onih koji “ometaju samoupravni socijalistički razvoj“. Tada nije bilo većeg grijeha i težeg prestupa od toga.

Poređenja radi, mnogo veću sumu mjenica na tržište tadašnje Jugoslavije emitovala je Željezara Smederevo, koja je bila u izgradnji. Fikret Abdić, generalni direktor Agrokomerca, suđen je u Okružnom sudu u Bihaću. Bio je to medijski spektakl, ali samo nekoliko prvih mjeseci. Iako nije bio na optuženičkoj listi, suđeno je i Hamdiji Pozdercu i cjelokupnom bosanskohercegovačkom rukovodstvu.

Na kraju sam

Mediji, pod uticajem velikosrpske politike, svakodnevno su publikovali optužbe protiv monstruma i kriminalaca iz Bosne i Hercegovine. Nacionalistima se u njihove programe nije uklapala Bosna i Hercegovina, zemlja tri ravnopravna naroda. Kada je cilj postignut, izvještaji sa suđenja potisnuti su sa prvih strana, a pred izricanje kazni praćenje suđenja prepušteno je honorarnim dopisnicima iz Bihaća.

Nakon sjednice Predsjedništva CKSK­BiH, 12. septembra 1987. godine u Sarajevu odbačen je svaki pokušaj povezivanja Hamdije Pozderca sa ilegalnim radnjama u Agrokomercu, a rezultat cjelokupne sjednice je bila njegova iznuđena ostavka na funkciju potpredsjednika Predsjedništva SFRJ i člana Predsjedništva SFRJ. Pozderac je kazao da je njegova ostavka uslijedila iz “principijelnih razloga“.

Čovjek koji se suprotstavio narastajućem nacionalizmu, vođen mišlju da je nacionalizam uvijek agresivan i jedinstven po zakonu spojenih posuda i da se ne može govoriti o manje opasnom nacionalizmu i onom agresivnom, te spriječio Slobodana Miloševića i njegove istomišljenike da mijenjaju Ustav 80-tih godina, bio je prva žrtva njihove krvave politike. Hamdije Pozderca u rodnoj Krajini najčešće se sjete na godišnjicu njegove smrti. Organizira se javna tribina na kojoj neko od njegovih savremenika podsjeti da je on čovjek kojem se može zahvaliti opstanak Bosne i Hercegovine u današnjem obliku. A u rodnom Cazinu nema ulice s njegovim imenom.Salu u kojoj se održala ta sjednica napustio je vidno potresen. Njegovi savremenici dobro pamte scenu sa sjednice CKSKJ u Beogradu, održane nedugo nakon toga. Hamdija Pozderac, nesuđeni predsjednik SFRJ, sjedio je posve sam. U tom redu, u redu ispred i iza njega, nije bilo nikog. Posve sam na sjednici koja je označila kraj njegove političke karijere. Ubrzo poslije toga se razbolio i završio u bolnici. Sljedećeg proljeća je umro.

Političar i naučni radnik

Hamdija Pozderac od šezdesetih je godina obavljao sve značajnije funkcije u BiH. Član CKSKBiH, poslanik Prosvjetno-kulturnog vijeća Skupštine SRBiH, predsjednik Predsjedništva Bosne i Hercegovine, predsjednik Skupštine SRBiH, predsjednik CKSKBiH, član Predsjedništva SFRJ, a kada je trebao biti izabran za predsjednika Predsjedništva bio je prinuđen dati ostavku i povući se iz političkog života. Izdao je niz publicističkih i naučnih djela, a na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu predavao je opštu sociologiju.

Preminuo je 6. aprila 1988. godine u Kliničkom centru bolnice Koševo u Sarajevu. Nikada nisu razjašnjene okolnosti njegove smrti i nikada nisu demantovane priče da je ubijen.

Smrt Hamdije Pozderca i danas je obavijena tajnom. Pitanje je da li je bio žrtva sistema ili onih koji su taj sistem zloupotrijebili. Neposredno prije smrti bio je prinuđen da podnese ostavku na funkciju potpredsjednika Predsjedništva SFRJ i to uoči preuzimanja čelne funkcije u bivšoj državi.

U Cazinu barem kada je riječ o službenom protokolu, nije odana počast ovom čovjeku na dan njegove smrti (prije skoro 2 mjeseca). To je jedna od velikih sramota za grad  i za Krajinu, jer on je bio osoba koja se borila za prava svojeg naroda onda kad to niko nije smio.

krajina.ba